Objavljeno:
Ažurirano: 5. prosinca 2018

balon, letjelica lakša od zraka (aerostat) bez pogona, s ograničenom mogućnošću upravljanja. Sastoji se od vrećastoga spremnika ispunjenoga toplim zrakom ili lakim plinom (nekoć vodik, danas helij), na koji je obješen teret (košara ili kabina za posadu, instrumenti i dr.). Kod balona s toplim zrakom zrak se zagrijava s pomoću plamenika smještenoga u balonu ili se balon ispunjava toplim zrakom na tlu, što omogućuje tek kratkotrajan let. Baloni mogu biti vezani (privezani užetom za tlo) ili slobodni (lete nošeni zračnim strujama).

Prvi sputani let pilotkinje Marije Petrić Mikloušić balonom uzgonjenim samo sunčevom energijom u povijesti, poligon White Sand Missile Range, New Mexico, 2016.

Lebdeće naprave bez posade ispunjene toplim zrakom slične balonima rabili su još stari Kinezi u III. st. Brazilac Bartolomeu de Gusmão izvodio je pokuse balonom 1709. te postoje zapisi o njegovu uzletu letjelicom sastavljenom od 14 manjih balona u Lisabonu. Era zrakoplovstva uistinu započinje 1783., kada su u Francuskoj braća Étienne i Joseph Montgolfier konstruirali balon s toplim zrakom. Tim su balonom iste godine uzletjeli u Parizu francuski fizičar Jean-François Pilâtre de Rozier i markiz François Laurent d’Arlandes, što se smatra prvim slobodnim letom s ljudskom posadom. Samo nekoliko mjeseci poslije iste godine, francuski fizičar Jacques Charles uzletio je balonom punjenim plinom (vodikom).

Uskoro su se baloni počeli rabiti u vojne svrhe, za izviđanje, motrenje, navođenje topničke vatre i potom bombardiranje. Francuzi su prvi put rabili balon u vojne svrhe 1794. u bitki kod Maubeugea radi motrenja austrijskih položaja. Potkraj XIX. st. sve su veće europske vojske počele osnivati balonske postrojbe. Pojavom zračnih brodova, a ponajprije pojavom zrakoplova, balon gubi na značaju te nedugo nakon I. svj. rata nestaje iz vojnih arsenala. Danas se baloni rabe u meteorološke svrhe (sondiranje), za znanstvena istraživanja viših slojeva atmosfere te za sportske letove i sportska natjecanja.

Balonstvo je disciplina sportskoga zrakoplovstva u kojoj natjecatelji nastoje balonom preletjeti što veću udaljenost, doseći što veću visinu ili letjeti što duže.

Baloni u Hrvatskoj

Prve pokuse s modelima balona u Ugarskoj i Hrvatskoj provodio je Zagrepčanin → Franjo Josip Domin, koji je još 1784. u djelu Fizikalna rasprava o postanku, naravi i koristi umjetnog zraka (Dissertatio physica de aeris factitii genesi, natura, et utilitatibus) opisao fizikalne zakonitosti leta aerostata te dao detaljne naputke i proračune za izradbu balona tipova Montgolfière (s toplim zrakom) i Charles (s vodikom).

Prvi let balonom na području Hrvatske, šest godina nakon svjetskog prvijenca, izveo je → Krsto Mazarović iz Boke kotorske u Zagrebu 15. XII. 1789. Papirnati balon ispunjen toplim zrakom, o kojega je mrežom bila ovješena gondola za letača, poletio je s poljane nedaleko od zagrebačke katedrale, a nakon tridesetak minuta sletio u blizini Save. Mazarović je let ponovio sljedeće godine, kada je sletio u Turopolju.

Godine 1803. talijanski je letač Francesco Zambeccari, letjevši balonom od Bologne do Pule, u blizini Verude doživio nezgodu sretnog ishoda, kada je zajedno s još dvojicom letača završio u ledenom moru. Godine 1825. u Zagrebu je letio i Austrijanac Joseph Wibmperger, sletjevši u Gornjoj Lomnici. U drugoj polovici XIX. st. letovi balonima postali su redovite atrakcije europskih gradova. U Zagrebu je talijanski letač Giacomo Merighi 1889. izvodio akrobacije na trapezu ovješenom o balon koji je poletio iznad Sveučilišnoga trga (danas Trg Republike Hrvatske). Zadržavši se u gradu, dao je izraditi novi balon Grad Zagreb, koji je u dvorani za tjelovježbu Doma Hrvatskog sokola sašilo 28 domaćih krojačica. Iste je godine još letio u Zagrebu, 1890. u Karlovcu, Zadru, Varaždinu i Osijeku, a do 1896. još nekoliko puta u Zagrebu, te u Vukovaru (1894) i Splitu (1895., 1896).

Austrijska vojska je za opsade Venecije na prijedlog topničkoga časnika Franza von Uchatiusa 1849. prva uporabila balone za bombardiranje iz zraka. Balone bez pilota, opremljene bombama s vremenskim upaljačima, uzdigli su s paluba brodova usidrenih ispred grada, a bombe su u unaprijed proračunatom trenutku ispuštane iz letjelica. Događaj je popraćen u svjetskim medijima, a venecijanska je javnost taj izum pripisala Hrvatima.

Austrougarska vojska je prvi naraštaj pilota balona školovala 1890., a u bečkom Arsenalu je 1893. utemeljena prva balonska postrojba Vojno-zrakoplovni zavod (Militär-Aeronautische Anstalt). Ubrzo su se kao vojni letači balonima pojavili i Hrvati, a početkom XX. st. sve su češći bili preleti vojnih balona iznad Hrvatske.

Hrvatski zrakoplovac i austrougarski časnik → Ivan Starčević završio je aeronautički tečaj 1897. te je iste godine postavljen za zapovjednika Vojno-zrakoplovnog zavoda. Učestalo je letio balonom te je kao zapovjednik topničkoga vezanog balonstva 1907. objavio članak O letu zračnim brodom (Über Luftschiffahrt). Konstruirao je statoskop, uređaj za mjerenje vertikalne brzine leta, koji se koristio u balonskim snagama Monarhije.

Austrougarski balonari redovito su letjeli u pulskom akvatoriju ispitujući primjenjivost vezanih balona kao brodskih motrilačkih platformi te slobodnih balona za nadzor jadranskog akvatorija. Ondje je letio i hrvatski zrakoplovac i prvi zapovjednik Austro-ugarskoga mornaričkog zrakoplovstva → Viktor Klobučar u svojstvu izviđača u balonskim postrojbama 1902. te u vezanim balonima u Balonskom mobilnom odredu Topničke tvrđavske pukovnije za reglažu i promatranje 1903. Kao prvi Hrvat dobio je balonsku dozvolu Austrijskog aerokluba 1911.

Tijekom 1903. zapovjednik Vojno-zrakoplovnoga zavoda bio je Samoborac → Josip Korvin. Poduzimao je letove balonom po Francuskoj, Velikoj Britaniji, Belgiji i SAD-u, te je preletio iz Beča u Bosnu, preko Bosanske Gradiške i Maglaja 1904. Najglasovitiji je njegov let balonom preko kanala La Manche 1906., kada se s Earls Courta nedaleko od Londona uputio u Austriju, no prisilno je sletio u francuski Dieppe. Iste godine pokušao je preletjeti Baltik.

Austrijski zrakoplovni časnik Franz Mannsbarth na službi u Zagrebu nabavio je 1905. balon Turul kojim su 1905‒06., u ozračju općeg zanimanja za zrakoplovni sport, nad Zagrebom i Hrvatskom letjeli mnogi odvažni Zagrepčani, npr. arhitekti Julije Rudović i Viktor Kafka, → Ferdinand Budicki, tvorničar Mirko Bothe i dr. Godine 1910. nabavljen je novi balon Excelsior, koji je s dva leta zaključio prvo razdoblje balonskoga sporta u Hrvatskoj.

Balon Turul uzlijeće s Mažuranićeva trga u Zagrebu, 1905.

Posada balona Turul prije uzlijetanja, 1905.

Uskoro se pozornost javnosti i vojnoga vrha okrenula zrakoplovima koji su se ubrzano razvijali. Ipak, tijekom I. svj. rata austrougarska je vojska raspolagala znatnim brojem vezanih balona okrugla ili duguljasta oblika. Kako su veliki, nepokretni baloni bili lake mete zrakoplovima, do kraja rata njihov se vojni značaj smanjio. Nakon rata, u Kraljevini SHS, poslije Kraljevini Jugoslaviji, 1921. organizirana je balonska četa opremljena isluženim francuskim motrilačkim balonima, a zapovjednik je bio Stjepan Burazović. Usprkos nabavi nekoliko novijih balona potkraj 1920-ih te nekoliko reorganizacija, četa je ukinuta 1941.

Nakon duge stanke, sportski i rekreativni balonisti u Hrvatskoj ponovno su se javili tek potkraj XX. st. Jedan od začetnika suvremenog balonstva u Hrvatskoj je Dragan Tom Mikloušić, koji je 1983. sudjelovao u izgradnji prvoga balona u tadašnjoj državi. Ubrzo je osnovana i balonaška sekcija Aerokluba Zagreb, dok je prvi balonski klub u Hrvatskoj, Balon klub Zagreb, osnovan 1993. Danas pri Hrvatskom zrakoplovnom savezu djeluje Komisija za balonstvo.

U novije doba više udruga (Astronomska udruga Vidulini iz Kanfanara, Tim Stellar iz Zagreba i dr.) bavi se pokusnim upućivanjem sondi prema bliskom svemirskom prostoru (visine veće od 30 km) uz pomoć bespilotnih balona.


Ostali podatci
Što pročitati?

L. Kirić: Balonstvo u Hrvatskoj. Povijest sporta, 9(1978) 36, str. 3133‒3146.

L. Eleršek: Homo volans. Rani hrvatski avijatičari 1554.‒1927. Zadar, 2009.

T. Aralica, R. Čopec, M. Jeras: Sto godina ratnog zrakoplovstva u Hrvatskoj. Zagreb, 2012.

Mrežne poveznice
balon
Prvi zagrebački balon na najvećem balonaškom natjecanju na svijetu u Albuquerqui, New Mexico, 2004

Letjelica lakša od zraka (aerostat) bez pogona, s ograničenom mogućnošću upravljanja.

Kategorije i područja