Objavljeno:
Ažurirano: 28. studenoga 2018

batana, malena tradicijska brodica jednostavna oblika, ravna dna, nagnutih bokova, oštra pramca te krme s uskim zrcalom na koje se vješalo kormilo pri korištenju jedara. Pogonjena je veslima i jedrom, a u novije doba i izvanbrodskim motorom. Duga je do 5 m, može biti otvorena, bez palube ili opalubljena, a rabi se za ribolov mrežama i parangalima. Dobro se ponaša na valovima koje, zbog vrlo maloga gaza, ne siječe, već po njima skače i preko njih se propinje, odakle joj i ime (talijanski battere: udarati, što asocira na zvuk udaranja ravna dna o valovitu površinu vode). Na istočnojadranskoj obali prvi se put spominje 1751. u Trogiru pod nazivom batel. Osobito se gradila u drugoj polovici XX. st. Veći srodnik batane dug 8 do 12 m je potpuno opalubljen istarski batiel ili topo, dok se manja takva brodica (3 do 4 m) bez jedara nazivala batelina. Poznata je rovinjska batana, najrasprostranjenija tradicijska brodica u Rovinju i okolici. Zahvaljujući udruzi Kuća o batani iz Rovinja, ta je brodica postala jednim od zaštitnih znakova istarskoga brodograđevnoga područja, a u Rovinju je osnovan i → Ekomuzej Batana.

Batana na razglednici iz Rovinja, 1911.

Ostali podatci
Vidi još...
Što pročitati?

L. Keber: Tradicionalne brodice hrvatskoga Jadrana. Zagreb, 2002., str. 13‒20.

L. Benussi: Rovinjska batana i njezino jedro. Rovinj, 2007.

T. Nikolić Đerić: Ekomuzej Batana kao »čuvar« tradicijske brodogradnje Rovinja. Ethnologica Dalmatica, 22(2015) 1, str. 285‒293.

V. Salamon: Hrvatski tradicijski brodovi. U: More – hrvatsko blago (zbornik radova). Zagreb, 2016., str. 673–710.

Što posjetiti?
Iz arhive LZMK-a

P. Mardešić: BATANA. Pomorska enciklopedija, sv. 1, 1972., str. 309–310.

P. Mardešić: BATELINA. Pomorska enciklopedija, sv. 1, 1972., str. 310.

batana
Rovinjska batana

Malena tradicijska brodica jednostavna oblika, ravna dna, nagnutih bokova, oštra pramca te krme s uskim zrcalom na koje se vješalo kormilo pri korištenju jedara.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje