Objavljeno:
Ažurirano: 30. srpnja 2019

Čakovečki mlinovi d. d., prehrambeno poduzeće osnovano 1893. u Čakovcu, kojemu su najznačajnije djelatnosti mlinarstvo, pekarstvo i proizvodnja bučina ulja.

Od osnutka do kraja II. svj. rata

Inicijativom mađarskoga poduzetnika Ljudevita Molnara 1893. u Čakovcu je izgrađen paromlin, a iste godine izgrađena je i termoelektrana. Osnovano je poduzeće Čakovečki paromlin i munjara koje se bavilo proizvodnjom brašna, dok se električna energija iz elektrane rabila i za prvu javnu rasvjetu u Čakovcu. Od 1897. poduzeće je bilo u vlasništvu Čakovečke štedionice, a 1900. vlasnici su postali industrijalci Grünwald i Schwarz. Nakon što su preuzeli poduzeće provedena je prva modernizacija: obnovljena je zgrada, kupljen je stroj za prosijavanje i četiri valjne stolice te se s meljave kukuruza prešlo na meljavu pšenice i raži. U to je doba poduzeće zapošljavalo 15 radnika te proizvodilo 10 t brašna na dan. Za I. svj. rata poduzeće je neprekidno poslovalo s 30 zaposlenih. Godine 1917. izgrađen je tvornički željeznički kolosijek koji je olakšao transport robe, te je iste godine nabavljeno novo postrojenje njemačke tvornice MIAG. Godine 1922. nabavljen je u Brnu veliki parni stroj te električni generatori poduzeća Ganz iz Budimpešte, dok je 1928. izgrađen novi pogon za meljavu pšenice. Laboratorij za ispitivanje proizvoda otvoren je 1937. Dnevna se proizvodnja povećala s 50 t 1924. na 65 t 1928., uz približno 120 radnika. Godine 1933. munjara je prestala poslovati te je poduzeće od tada nosilo naziv Čakovečki paromlin d. d. Za II. svj. rata Čakovec se našao pod mađarskom okupatorskom vlašću, te je od 1943. poduzeće radilo za njihove potrebe.

Čakovečki paromlin i munjara, unutrašnjost mlina, početak XX. st.

Poslovanje nakon II. svj. rata

Poduzeće je nacionalizirano 1946., kada je zapošljavalo 80 radnika, dok je proizvodnja iznosila 22 000 t na godinu – (treća u Jugoslaviji). Prva poslijeratna modernizacija provedena je 1950-ih, kada je izgrađen silos kapaciteta 1500 t, rekonstruiran mlin te su nabavljeni novi strojevi: četiri dvostruka valjka, pet šestodijelnih planskih sita, sedam dvodijelnih čistilica krupica i četiri otresivača mekinja.

Prijevoz proizvoda, sredina XX. st.

Od 1961. do 1969. poduzeću su se priključili Elektromlin iz Donjega Kraljevca, mlinski pogon Žitovoće iz Murskoga Središća, Prehrana (proizvodnja slatkiša i bezalkoholnih pića) i Uljara iz Čakovca. Uz udruživanja na razini općine i kotara, Čakovečki mlinovi proširili su se i izvan republičkih granica. Dio poslovanja bio je udružen s mariborskim poduzećima INTESOM (1960–84) i TIME. Godine 1963. izgrađen je silos za žitarice kapaciteta 6700 t, a 1964. uz mlin je izgrađena pekara. Iste godine djelatnost se proširila na proizvodnju stočne hrane, dok je 1971. izgrađena nova Tvornica stočne hrane u Čakovcu, kapaciteta 45 000 t na godinu, koja je zapošljavala 489 radnika.

Pekara, 1960-ih

Pekara, 1960-ih

Sredinom 1970-ih promijenila se organizacijska struktura te su osnovani OOUR-i. Godine 1978. bilo ih je šest: Mlin Čakovec, Mlinar Donji Kraljevac, Pekarstvo Čakovec, Prehrana Čakovec, Tvornica stočne hrane Čakovec i Zajedničke službe. Iste je godine poduzeće promijenilo naziv u Prehrambeni kombinat Čakovečki mlinovi te se s poduzećem TIME iz Maribora spojilo u SOUR. Godine 1980. Čakovečki mlinovi postali su i dio SOUR-a Agromeđimurje. Iz SOUR-a s TIME-om izašli su 1985. te ostali dio Agromeđimurja koje se pretvorilo u RO.

Nastavak modernizacije slijedio je i u 1980-ima, kada je u pogon pušten novi mlin kapaciteta 120 t na dan, sa silosom za brašno kapaciteta 1800 t. Izgrađena je nova pekara sa silosima za brašno kapaciteta 300 t te je stara pekarska zgrada adaptirana za potrebe laboratorija.

Mlin, 2018.

Poduzeće danas

Od 1990. Čakovečki mlinovi djelovali su kao društveno poduzeće, koje je 1992. privatizirano i pretvoreno u dioničko društvo. Godine 1990. iz njegova se sastava izdvojila Tvornica stočne hrane te nastavila djelovati kao samostalno poduzeće. U sljedećem su razdoblju Čakovečki mlinovi kupili mnoga manja poduzeća ili udio u njima, čime su nastavili širiti svoju djelatnost (1995. Radnik iz Lovrana, 1996. Primorac iz Rijeke, 1999. Trgovine Krk iz Malinske, 2003. otkupili su prodavaonice i skladište Trgocentra iz Čakovca te osnovali Metss, 2007. kupili su pekaru Vražap iz Zadra, a 2008. zajedno s društvom Babin kuk i koncernom Valamar u Dubrovniku osnovali su Pekarsko poduzeće Pogača Babin kuk d. o. o.).

Unutrašnjost mlina, 2017.

Pekara, 2015.

Danas Čakovečki mlinovi djeluju kao Grupa i zapošljavaju više od 2000 radnika. Prerađuje se ukupno 50 000 t pšenice i 10 000 t kukuruza na godinu, te se proizvodi bučino ulje i više od 10 000 t kruha, peciva, kolača i brzo smrznutih tijesta.

Pekarski proizvodi, 2015.

Proizvodi, 2000.

Ostali podatci
Što pročitati?

J. Črep: Čakovečki mlinovi. 1893. – 2008. Čakovec, 2008.

Mrežne poveznice
Čakovečki mlinovi d. d.

Prehrambeno poduzeće osnovano 1893. u Čakovcu, kojemu su najznačajnije djelatnosti mlinarstvo, pekarstvo i proizvodnja bučina ulja.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Čakovec
Godina osnutka
1893.
Prijašnji nazivi

Čakovečki paromlin i munjara (1893–1933)

Čakovečki paromlin (1933–48)

Čakovečki mlin (1948–68)

Čakovečki mlinovi (od 1968)


Kategorije i područja