Objavljeno:
Ažurirano: 4. prosinca 2018

Društvo južnih željeznica (K. k. privilegierte Südbahn-Gesellschaft, Carsko kraljevsko povlašteno društvo južnih željeznica), privatno željezničko društvo sa sjedištem u Beču, konstituirano 1858. na temelju nekoliko prethodnih društava. U početku se zvalo Carsko kraljevsko povlašteno društvo austrijskih južnih lombardijsko-venecijanskih i centralno talijanskih željeznica, a izmjenom statuta 1862. nosi naziv Carsko kraljevsko povlašteno društvo južnih željeznica ili kraće Društvo južnih željeznica.

Isprva je obuhvaćalo željeznice u Austriji, Lombardiji, Veneciji, središnjoj Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i drugdje (ukupno 1396 km izgrađenih željezničkih pruga). Planovi za razvoj željezničke mreže bili su veliki pa se u tom trenutku gradilo 1105 km nove željezničke mreže, a projektirano je 632 km novih pruga koje je tek trebalo izgraditi. Bilo je najveće takvo društvo u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Koncesiju za uporabu željeznice prvo je dobilo na 20 godina, a potom je koncesija produžena do 1968.

Društvo južnih željeznica imalo je važnu ulogu u željezničkoj povijesti Hrvatske. Bilo je pokretač planiranja i izgradnje željezničkih pruga, te je izravno utjecalo na gospodarski razvoj pojedinih krajeva (npr. potaklo je izgradnju hotela Kvarner i razvoj turizma u Opatiji). S druge strane, svojom tarifnom politikom preusmjerilo je promet iz Mađarske i Hrvatske prvo na venecijansku, a potom na tršćansku luku (od 1866), što je naštetilo razvoju Rijeke i Senja. Društvo je imalo monopol na promet i izgradnju željeznica prema Jadranu. Sukladno tomu, upravljalo je prugama Beč–Trst, Pivka–Rijeka, Divača–Pula. Izgradilo je neke važne pruge u kontinentalnoj Hrvatskoj: Zidani Most–Zagreb–Sisak, 1862. i Zagreb–Karlovac, 1865 (potonju su otkupile Mađarske državne željeznice 1880).

Raspadom Austro-Ugarske Monarhije (1918) društvo se raspalo prema državama sljednicama, koje su otkupile pruge na svom području i međusobno razdijelile vozni park. Austrijski dio poduzeća nacionaliziran je 1923. i od tada rad je nastavilo pod nazivom Društvo željeznica Dunav–Sava–Jadran. Iako više nije djelovalo kao željezničko poduzeće i dalje je postojalo kao pravna osoba. Predstavnici društva su 1942. na Brijunima s Italijom, Njemačkom, Mađarskom i NDH potpisali sporazum kojim je ono gotovo ukinuto, no mirovnim ugovorom 1947. u Parizu taj je sporazum proglašen ništetnim. Jugoslavija je za svoje pruge posljednju ratu odštete isplatila 1967. i od tada prestaju prava Društva južnih željeznica na prugama na njezinu teritoriju. Likvidacija poslovanja započela je 1970., a dovršena je 1982.


Ostali podatci
Vidi još...
Što pročitati?

B. Stulli: Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825–1863. I, II. Zagreb, 1975.

S. Lajnert: Ustroj željeznica u Hrvatskoj od Austro-Ugarske do danas. Zagreb, 2003.

N. Staklarević, T. Štefanac: Željeznički kolodvori u Hrvatskoj. Priča o ljudima, zgradama i vlakovima. Zagreb, 2015.

Društvo južnih željeznica
Naslovnica mjesečnika Südbahn und Lloyd u izdanju Društva južnih željeznica i austrijskoga Lloyda, 1915., Gallerion, Brtonigla

Privatno željezničko društvo sa sjedištem u Beču, konstituirano 1858. na temelju nekoliko prethodnih društava.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Beč (Austrija)
Godina osnutka
1858.
Godina prestanka rada
1982.
Prijašnji nazivi

Carsko i kraljevsko povlašteno društvo austrijskih južnih lombardijsko-venecijanskih i centralno talijanskih željeznica (1858−62)

Carsko i kraljevsko povlašteno društvo južnih željeznica (Društvo južnih željeznica) (1862–1923)

Društvo željeznica Dunav–Sava–Jadran (1923−82)


Kategorije i područja
Kategorija
Područje
Uže područje