Autor: S. Jecić
Objavljeno:
Ažurirano: 7. prosinca 2018

Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), visokoškolska i znanstvenoistraživačka ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu osnovana 1956. koja obuhvaća sveučilišne preddiplomske i diplomske studije strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva te poslijediplomski doktorski i specijalistički studij. Na Fakultetu su 2017. studirala 2224 studenta, a diplomiralo ih je 453, od čega 219 prvostupnika; Fakultet zapošljava 421 djelatnika (239 u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima). Najstarija je i najveća ustanova toga tipa u RH te niz godina predstavlja središte razvoja znanosti i tehnologije u području strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Baštini dugogodišnju tradiciju visokoškolske nastave → strojarstva i → brodogradnje u Hrvatskoj.

Povijest

Studiji strojarstva i brodogradnje na Tehničkoj visokoj školi i Tehničkome fakultetu

Fakultet strojarstva i brodogradnje jedan je od četiriju sljednika Tehničke visoke škole (TVŠ) osnovane 1919. u Zagrebu. Jednu od dviju skupina odjela te škole pri njezinu su osnutku činili strojarski, elektrotehnički, brodograđevni i brodostrojarski odjel, na čelu s dekanom → Marijom Kiseljakom. U prvoj akademskoj godini 1919/20. studij strojarstva upisalo je 60 studenata, brodogradnje 20 i brodostrojarstva četiri, a prvi su studenti diplomirali strojarstvo 1924 (Vinko Zgaga, Pavao i Ivan Rajh).

Kako bi se spriječilo njezino ukidanje i preseljenje u Beograd, Tehnička visoka škola ušla je 1926. u sastav Sveučilišta u Zagrebu te je preimenovana u Tehnički fakultet. Dotadašnji strojarski, elektrotehnički, brodograđevni i brodostrojarski odjel tijekom vremena ujedinjeni su u strojarski odjel sa strojograđevnim, elektrotehničkim, brodograđevnim i brodostrojarskim smjerom; brodostrojarski je smjer ukinut 1930. Prvi naslov doktora znanosti iz strojarstva stekao je 1931. → Ivo Hercigonja. Od 1941. u ratnim se godinama nastava odvijala s poteškoćama, a potkraj 1944. potpuno je zamrla. U dotadašnjih 25 godina visokoškolske nastave diplomirala su 274 inženjera strojarstva i brodogradnje.

Utemeljenju suvremene visokoškolske nastave strojarstva i brodogradnje te razvoju Zagreba kao središta tehničkih studija pridonio je osnutak i opremanje pojedinih zavoda i laboratorija Škole, odn. Fakulteta: Zavoda za mehaničku tehnologiju (osnovan 1922; osnivač je bio → Nikola Nikolajevič Savin, a naslijedili su ga → Đuro Stipetić i → Artemij Šahnazarov), Laboratorija za strojarstvo (1924‒25; → Leopold Sorta), Zavoda za konstrukciju strojevnih dijelova (1928; → Josip Boncelj), Zavoda za tehničku termodinamiku i toplinske strojeve (1930, → Josip Miler), Zavoda za brodogradnju (1936‒37; Đ. Stipetić), Zavoda za tehniku hlađenja (1936‒37; → Fran Bošnjaković), Zavoda za automobilizam i motorizaciju (1942; → Dragutin Krpan), Zavoda za tehniku strujanja (1942‒43; → Dragutin Horvat), Zavoda za hidraulične strojeve (1942‒43; → Dimitrij Pavlovič Ruzskij) i dr. Prvo sjedište odjela i zavoda strojarstva i brodogradnje bilo je na današnjem Rooseveltovu trgu br. 6, s dvorišnom zgradom laboratorija, a neke su katedre i zavodi imali sjedišta u novoj zgradi Kemijskog instituta na Marulićevu trgu 20, u južnome krilu Obrtne škole na današnjem Trgu Republike Hrvatske 3 i u novoizgrađenoj zgradi Tehničkoga fakulteta u Kačićevoj 26.

Društvo arhitekata i inženjera, kao pokretač osnivanja TVŠ-a, darovalo je 1919. školi svoju bogatu knjižnicu koja je postala osnova središnje školske knjižnice, dok su pojedini zavodi osnivali vlastite čitaonice i knjižnice. Niz godina knjižnicom su (od 1934. samostalan odjel Tehničkoga fakulteta) upravljali profesori Juraj Božičević i Vilim Nietsche do 1943., kada je fond sadržavao više od 10 000 knjiga i oko 100 časopisa iz različitih područja tehničkih znanosti.

Strojarsko-brodograđevni fakultet

Nakon II. svj. rata, od akademske godine 1945/46. Tehnički je fakultet nastavio djelovati u istom organizacijskom obliku. U godinama opće industrijalizacije zemlje, usporedo s rastućim potrebama industrije rastao je broj studenata na svim odjelima Tehničkoga fakulteta, a tijekom vremena popunio se i nastavnički kadar koji je nedostajao. Tehnički fakultet unutar Sveučilišta postao je prevelik, pa su odlukom Sabora SRH 1956. kao njegovi sljednici osnovana četiri samostalna fakulteta. Izvođenje nastave i sve obveze dotadašnjih strojarskog i brodograđevnog smjera preuzeo je Strojarsko-brodograđevni fakultet (SBF), dok su ostali novoosnovani fakulteti bili Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet (AGG), Elektrotehnički fakultet (ETF) i Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet (KPRF).

Fond zajedničke knjižnice, koji je do 1962. dosegnuo više od 30 000 svezaka, također je podijeljen (1961‒66).

Visoka tehnička škola

Usprkos pokretanju izbornih tehnoloških usmjerenja još 1952 (akademske godine 1960‒61. osnovan je i poseban Tehnološki odjel SBF-a), Fakultet je i dalje bio tradicionalno usmjeren na školovanje konstruktora, te se počeo osjećati manjak školovanih tehnoloških stručnjaka. Kako bi se za rastuću industriju osigurali potrebni stručnjaci u proizvodnji, 1958. osnovana je samostalna Visoka tehnička škola (VTŠ), koja je od 1961. bila u sastavu zagrebačkoga sveučilišta. Od 1960. VTŠ djeluje u novoizgrađenim prostorima u Ulici Đure Salaja 1 (danas Ulica Ivana Lučića; arhitekti Marijan Haberle, Minka Jurković).

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Ubrzo nakon izgradnje zgrade VTŠ-a, i SBF je uselio u nove prostore izgrađene 1966. u neposrednoj blizini, u Ulici Đure Salaja 5 (arhitekt Kazimir Ostrogović). Godine 1967. ujedinili su se SBF i VTŠ u Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), koji to ime nosi do danas. Nastava se odvijala u sklopu 37 katedri, a znanstveno-istraživačka djelatnost u 17 zavoda. Takva organizacija nije bila duga vijeka. Ovisno o društvenim kretanjima, zavodi i katedre su višekratno reorganizirani u matice, grupe, OOUR-e, da bi se 1978. RO Fakultet strojarstva i brodogradnje organizirala u osam zavoda: za brodogradnju, za energetska postrojenja, za automatiku i mjernu tehniku, za materijale, za organizaciju, za strojarstvo, za mehaničke konstrukcije te za tehnologiju. Nakon osamostaljenja RH 1990. stupile su na snagu nove zakonske odredbe, prema kojima se, dokinućem odredbi o samoupravljanju, promijenio ustroj i upravljanje fakultetom.

Sjeverna zgrada fakulteta strojarstva i brodogradnje

Diseminacija znanja i stručnosti

Jačanjem industrije i rastom njezinih potreba za visokoobrazovanim kadrom, zagrebački Fakultet i njegovi nastavnici od početka 1960-ih potpomagali su organiziranje nastave u industrijskim središtima diljem zemlje. Isprva je većinom organiziran samo I. stupanj visokoga obrazovanja (uglavnom za izvanredne studente uz rad), dok su studenti svoje četverogodišnje školovanje završavali u Zagrebu. Čak i nakon potpunog osamostaljenja studija, niz godina zagrebački su nastavnici i dalje održavali nastavu na tim učilištima.

Godine 1960. osnovan je Centar za izvanredni studij strojarstva u Splitu koji je djelovao u sastavu Strojarsko-brodograđevnoga fakulteta u Zagrebu do 1965., kada je osnovan Strojarsko-tehnološki odjel pri Elektrotehničkome fakultetu u Splitu (→ Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje), a od 1968. pri tom odjelu organiziran je i studij brodogradnje. Od 1976. studij strojarstva postaje četverogodišnjim.

U Karlovcu je 1960. osnovana Viša tehnička strojarska škola, koja se 1983. organizacijski pridružila FSB-u te prerasla u nastavni centar FSB-a u Karlovcu. Od 1997. škola se osamostalila u sklopu → Veleučilišta u Karlovcu.

Od 1962. u Slavonskome Brodu djelovao je Centar za izvanredni studij Visoke tehničke škole iz Zagreba, koji nastavu za studente uz rad održava u suradnji s Institutom za naučno-istraživački rad Đuro Đaković (→ Đuro Đaković Centar za istraživanje i razvoj). Godine 1967. preimenovan je u Centar FSB-a za studij strojarstva u Slavonskome Brodu, od 1970. u Centru je omogućen redoviti studij I. stupnja, a od akademske godine 1973/74. i II. stupnja. Godine 1979. studij se osamostalio te djeluje kao → Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu.

Osim u nastavnome pogledu, FSB je dao velik doprinos organizaciji i pokretanju istraživačkih i razvojnih središta i instituta u hrvatskim poduzećima i izvan njih (npr. → Brodarski institut), s kojima i danas ostvaruje tijesnu suradnju.

Dekani Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Visoke tehničke škole u razdoblju 1956‒2018.
Dekan Razdoblje
Stanko Šilović 1956‒57; 1960‒62.
Dragutin Horvat 1957‒58.
Davorin Bazjanac 1958‒59.
Dragutin Krpan 1959‒60.
Drago Kunstelj 1957‒58; 1960‒61 (VTŠ)
Aleksandar Đurašević 1961‒64 (VTŠ)
Niko Malešević 1962‒64.
Milan Viličić 1964‒66.
Ivan Turk 1964‒66 (VTŠ)
Joza Serdar 1966‒68.
Drago Taboršak 1966‒67 (VTŠ); 1968‒70.
Josip Uršić 1970‒72.
Veljko Brlek 1972‒74.
Šime Šavar 1974‒78.
Želimir Sladoljev 1978‒80.
Federico Dusman 1980‒82.
Dražen Bjelovučić 1982‒84.
Mladen Novosel 1984‒86.
Dušan Jeras 1986‒88.
Andrija Mulc 1988‒90.
Osman Muftić 1990‒90.
Ivo Alfirević 1990‒92.
Stjepan Jecić 1992‒94.
Vjera Krstelj 1994‒96.
Slobodan Kralj 1996‒98.
Mladen Franz 1998‒2002.
Tonko Ćurko 2002‒06.
Izvor Grubišić 2006‒10.
Ivan Juraga 2010‒14.
Zvonimir Guzović 2014‒18.
Dubravko Majetić od 2018.

Ustrojstvo Fakulteta

Fakultet je danas organiziran u 13 zavoda i tri slobodne katedre, a u sastavu dekanata i tajništva djeluje sedam službi, fakultetska knjižnica, računalski centar i skriptarnica. Nastavni i znanstveno-istraživački rad provode Zavod za konstruiranje s dvije katedre i tri laboratorija, Zavod za tehničku mehaniku (četiri katedre i tri laboratorija), Zavod za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku (dvije katedre i četiri laboratorija), Zavod za motore i transportna sredstva (tri katedre i četiri laboratorija), Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš (tri katedre i tri laboratorija), Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku (pet katedri i šest laboratorija), Zavod za industrijsko inženjerstvo (tri katedre i tri laboratorija), Zavod za kvalitetu (dvije katedre i tri laboratorija), Zavod za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava (dvije katedre i četiri laboratorija), Zavod za materijale (dvije katedre i osam laboratorija), Zavod za zavarene konstrukcije (dvije katedre i dva laboratorija), Zavod za tehnologiju (četiri katedre i pet laboratorija), Zavod za zrakoplovno inženjerstvo (dvije katedre i jedan laboratorij) i Zavod za mehaniku fluida (dvije katedre i dva laboratorija). Izvan zavoda djeluju Katedra za matematiku, Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu i Katedra za tehničke strane jezike s laboratorijem.

Knjižnica Fakulteta od 1995. djeluje u novouređenim prostorima s fondom koji danas obuhvaća 51 000 knjiga i 400 naslova časopisa.

FSB je 1996. osnovao Centar za transfer tehnologije d. o. o. s ciljem tehnološkoga razvoja RH u području strojarstva i brodogradnje, povezivanja znanosti i tehnologije s gospodarstvom, pokretanja inovativnih projekata zasnovanih na održivome razvoju, te cjeloživotne izobrazbe stručnjaka iz gospodarstva radi uspješnijega transfera tehnoloških procesa i povećanja konkurentske sposobnosti domaće industrije.

Nastava

Na FSB-u postoje preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij. Temeljni su preddiplomski i diplomski studiji strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Na studiju strojarstva postoje smjerovi: konstrukcijski, procesno-energetski, proizvodno inženjerstvo, brodostrojarstvo, inženjersko modeliranje i računalne simulacije, računalno inženjerstvo, industrijsko inženjerstvo i menadžment, inženjerstvo materijala te mehatronika i robotika; studiji brodogradnje i zrakoplovstva nemaju smjerove.

Poslijediplomski studiji organizirani su kao doktorski i specijalistički. Doktorski studij strojarstvo, brodogradnja, zrakoplovstvo, metalurgija obuhvaća 11 smjerova, a specijalistički poslijediplomski studij nudi usavršavanje iz sedam područja strojarstva i brodogradnje.

Znanstvenoistraživački rad

Znanstvena i stručna istraživanja provode se na razini zavoda i laboratorija. Rad na projektima financiraju domaće institucije, zaklade te projekti za poticanje razvoja gospodarstva, a fakultet je uključen i u međunarodne projekte. Fakultet je do 2017. potpisao više od 40 sporazuma o suradnji s institucijama iz 24 zemlje, među kojima pet iz Južne Koreje, po četiri iz Njemačke i Slovenije, tri iz Kine, jedan iz Italije, Francuske, Njemačke, Poljske i dr. U projektima EU-a Fakultet sudjeluje s više od 20 ugovora, od kojih se ističu projekti Sedmoga okvirnog programa FP7, Obzora 2020, Erasmusa +, kao i Strukturnih fondova, dok više od 20 projekata financira Hrvatska zaklada za znanost i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Po ukupnim sredstvima međunarodni projekti gotovo tri puta nadmašuju domaće.

Nakladništvo

Prva literatura za studente strojarstva i brodogradnje javila se istodobno s početkom rada TVŠ-a, te je već akademske godine 1920–21. u izdanju udruge studenata tiskano osam skripata. Među ranim djelima ističu se Mehanika II. Nauka o čvrstoći (1921) S. Timošenka, Mehanička tehnologija II (1924) Đ. Stipetića, Kompresori i rashladni strojevi (1925) J. Milera, Tokarski noževi (1927) i Brušenje (1929) A. Šahnazarova. Poslijeratno izdavanje nastavne literature za studije strojarstva i brodogradnje obilježio je svojim mnogobrojnim izdanjima D. Bazjanac, koji je kao dugogodišnji nastavnik izdao deset udžbenika i 15 zbirki zadataka u više od 40 izdanja iz svih područja tehničke mehanike. Osobito su vrijedna i djela F. Bošnjakovića izdana na hrvatskom jeziku u više izdanja Nauka o toplini I, II, III (1947‒78; 1950‒76; 1986). Premda su prvi autori obilježili udžbeničku literaturu, sljedeći su naraštaji nastavnika fakulteta obogatili tehničku literaturu u širokom polju strojarstva i brodogradnje, pa je do kraja XX. st. broj novih naslova i ponovljenih izdanja dosegnuo gotovo 1000.

Fakultet je u ranim godinama postojanja bio jedan od idejnih začetnika časopisa → Brodogradnja (1950) i poslije časopisa → Strojarstvo (1959). Od 1970. fakultet izdaje zbornik radova, od 2000. pod nazivom → Transactions of FAMENA, koji je postao ugledan međunarodni znanstveni časopis.


Ostali podatci
Vidi još...
Što pročitati?

Tehnički fakultet Sveučilišta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu 1919.–1929. Spomenica fakultetskog savjeta. U: Godišnjak Sveučilišta u Zagrebu 1924/25.–1928/29. Zagreb, 1929., str. 845–1193. Tehnički fakultet Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu. Spomenica 1942.–1943. Zagreb, 1943. Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb. Spomenica 1919–1969. Zagreb, 1970. Fakultet strojarstva i brodogradnje u razdoblju od 1969. do 1979. Zagreb, 1979. Fakultet strojarstva i brodogradnje u razdoblju od 1979. do 1989. Zagreb, 1989. Tehnički fakulteti 1919.–1994. Monografija u povodu 75. obljetnice osnutka Tehničke visoke škole u Zagrebu. Zagreb, 1994. Fakultet strojarstva i brodogradnje 1919.–1999. Zagreb, 1999. Fakultet strojarstva i brodogradnje od 1999. do 2009. Zagreb, 2009.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Visokoškolska i znanstvenoistraživačka ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu osnovana 1956. koja obuhvaća sveučilišne preddiplomske i diplomske studije strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva te poslijediplomski doktorski i specijalistički studij.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Zagreb
Godina osnutka
1956.
Prijašnji nazivi

Strojarsko-brodograđevni fakultet (1956–67)

Fakultet strojarstva i brodogradnje (od 1967)

Povezane osobe
Alfirević, Ivo,
Andrassy, Mladen,
Bartolić, Ljerka,
Bazijanac, Ernest,
Beara, Ljubomir,
Bernardi, Teodor,
Bjelovučić, Dražen,
Bogdan, Željko,
Bonačić-Mandinić, Zoran,
Brlek, Veljko,
Bujas, Ivo,
Buljan, Rudolf,
Butković, Mirko,
Cajner, Franjo,
Cebalo, Roko,
Čatić, Igor,
Čorić, Većeslav,
Ćurko, Tonko,
Devidé, Vladimir,
Duić, Neven,
Dujmović, Nenad,
Dusman, Federico,
Đurašević, Aleksandar,
Ercegović, Stjepan,
Esih, Ivan,
Fancev, Mladen,
Filetin, Tomislav,
Franz, Mladen,
Galović, Antun,
Grubišić, Izvor,
Grubišić, Rajko,
Guzović, Zvonimir,
Heim, Alfred,
Hercezi-Skalicki, Marelica,
Hercigonja, Ivo,
Horvatić-Baldasar, Ksenija,
Ivušić, Vinko,
Jaeger, Helmut,
Jasak, Hrvoje,
Jecić, Stjepan,
Jeras, Dušan,
Jerbić, Bojan,
Juraga, Ivan,
Kahle, Franjo,
Katalinić, Branko,
Kesić, Petar,
Koroman, Vladimir,
Kostelić, Aurel,
Kovač, Branko,
Kralj, Slobodan,
Kreuh, Ladislav,
Krpan, Dragutin,
Krstelj, Vjera,
Kunstelj, Drago,
Liščić, Božidar,
Lončar, Ivan,
Majcen, Marko,
Malešević, Niko,
Marjanović, Dorian,
Mikšić, Dragutin,
Muftić, Osman,
Mulc, Andrija,
Mustapić, Mijo,
Nikolić, Gojko,
Novaković, Branko,
Novosel, Mladen,
Oberšmit, Eugen,
Opalić, Milan,
Parat, Želimir,
Povrzanović, Aleksandar,
Raos, Pero,
Rebec, Bruno,
Ružinski, Nikola,
Salamon, Velimir,
Senjanović, Ivo,
Serdar, Joza,
Skalicki, Božidar,
Sladoljev, Želimir,
Smojver, Ivica,
Sorić, Jurica,
Stupnišek, Mladen,
Šakić, Nikola,
Šavar, Šime,
Ščap, Dragutin,
Šercer, Mladen,
Šerman, Nikola,
Šneller, Slavko,
Šretner, Josip,
Šurina, Tugomir,
Tabain, Tonko,
Taboršak, Dragutin,
Terze, Zdravko,
Turina, Srećko,
Turk, Ivan,
Uršić, Josip,
Viličić, Milan,
Virag, Zdravko,
Vučetić, Antun,
Zdenković, Rudolf,
Zgaga, Ranko,
Žanić, Vedran,
Žiha, Kalman

Kategorije i područja
Kategorija
Područje