Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d. d., trgovačko društvo sa sjedištem u Zagrebu, nastalo 1997. spajanjem društava Jadranbrod – Hrvatsko brodograđevno društvo i Hrvatska brodogradnja. Do 1998. djelovalo je kao društvo s ograničenom odgovornošću. Danas djeluje ponajprije kao nadzorno i izvještajno tijelo prema Vladi RH i Europskoj komisiji u procesima privatizacije i restrukturiranja velikih hrvatskih brodogradilišta, priprema redovita službena izvješća, koordinira aktivnosti u području marketinga i prodaje. Član je Europskog udruženja brodograđevnih udruženja i proizvođača brodske opreme (SEA Europe) te Europskog udruženja brodograđevnih udruženja (CESA).

Jadranbrod – Hrvatsko brodograđevno društvo

Začetci toga koordinacijskoga tijela, koje je povezivalo brodogradilišta i hrvatske proizvođače brodske opreme u zajedničkom nastupu, ostvareni su 1963. Te su godine, imenovanjem zajedničkog inicijativnog odbora, brodogradilišta → 3.maj iz Rijeke, → Uljanik iz Pule i Split iz Splita (→ Brodosplit) pokrenula osnivanje Poslovnog udruženja pomorske brodogradnje Jadranbrod. Udruženje je registrirano i počelo s radom 1964., a iste su se godine trima osnivačima pridružila brodogradilišta Jozo Lozovina – Mosor iz Trogira (→ Brodotrogir), → Viktor Lenac iz Rijeke, Titovo brodogradilište iz Kraljevice (→ Brodogradilište Kraljevica) i Tito iz Beograda. Prvi predsjednik upravnog odbora Jadranbroda bio je Ante Jurjević Baja.

U razdoblju 1964−68. u hrvatskoj je brodogradnji jačala potreba za ujedinjavanjem brodogradilišta u učinkovitu združenu cjelinu, kako bi se kvalitetnije nosila s moćnom konkurencijom na svjetskome tržištu, na kojem je već u to doba zauzimala važno mjesto. Integracijski procesi nisu se odvijali planirano, jer su ih ometali pojedinačni interesi poduzeća, njihovih utjecajnih čelnika, kao i lokalnih zajednica u kojima su brodogradilišta djelovala. Usprkos otporima, na osnovi referenduma provedenih u pojedinim brodogradilištima 1968., dotadašnje članice Poslovnog udruženja pomorske brodogradnje Jadranbrod spojile su se u Jadranbrod – Združeno poduzeće za brodogradnju, brodoremont i proizvodnju dizelskih motora.

Najvažniji cilj integracije bila je što tješnja koordinacija, a potom i sve potpunije ujedinjavanje osnovnih djelatnosti i njihovih sastavnica u poslovnom, kadrovskom i fizičkom pogledu. Iako o ispunjenju toga cilja danas postoje različita stajališta, Jadranbrod se, usprkos stalnim organizacijskim promjenama te slabostima u djelovanju, do 1991. uspio na svjetskom brodograđevno-pomorskom tržištu afirmirati kao ugledan čimbenik te vjerodostojan predstavnik i promicatelj brodogradnje i gospodarstva SFRJ, odn. Hrvatske. Istodobno, uspješnim ugovaranjem gradnje i uglavnom pravodobnom isporukom raznovrsnog brodovlja istaknutim svjetskim brodarskim tvrtkama, hrvatska brodogradilišta združena u Jadranbrod znatno su pridonosila trgovinskoj razmjeni zemlje.

Nakon osamostaljenja RH, Združeno poduzeće Jadranbrod preoblikovano je 1991. u poslovnu zajednicu Jadranbrod – Hrvatsko brodograđevno društvo. Društvo je i u novim uvjetima i uz mnoge promjene u zadaćama i ovlastima zadržalo ulogu koordinacijskoga tijela koje je povezivalo hrvatska brodogradilišta i proizvođače brodske opreme.

Odlukom Vlade RH 1994. osnovano je trgovačko društvo Hrvatska brodogradnja s ciljem oblikovanja i ostvarivanja interesa države kao nositelja vlasništva nad pojedinim brodogradilištima. U osnovi je to bilo korporativno tijelo koje je trebalo koordinirati nastup hrvatske brodogradnje na međunarodnome tržištu, a 1997. prirodnim se slijedom spojilo s poduzećem Jadranbrod – brodograđevnim društvom.