Objavljeno:
Ažurirano: 5. prosinca 2018

mala brodogradnja, projektiranje, gradnja, opremanje, remont i servisiranje plovila kraćih od 50 m, bruto tonaže manje od 500, ili istisnine manje od 500 t. Prema hrvatskim propisima to su manji → brodovi, jahte (plovila koja imaju ista svojstva kao brodovi, no ovlaštena su prevoziti samo do 12 putnika), te brodice (plovila kraća od 12 m i bruto tonaže manje od 15 brt). Mala brodogradnja obuhvaća plovila različita s obzirom na namjenu, vrstu pogona, materijal gradnje, konstrukcije i dr., kod kojih je utjecaj dimenzija ljudskoga tijela na projektna rješenja znatan.

Prema namjeni mali se brodovi dijele na: brodove za rekreaciju (nautički turizam, sportska natjecanja, kružna putovanja, sportski ribolov), ribarske brodove (profesionalni lov ribe plivaricom, povlačnom mrežom, parangalom, udicama, vršama), javne brodove (traganje i spašavanje na moru, policija, peljarenje, carina, inspekcija, zaštita okoliša, vatrogastvo), radne brodove i plovila (putnički, ronilački, istraživački, hidrografski, školski brodovi, tegljači, barže, pontoni) te brodove ratne mornarice (brodovi obalne straže, ophodni i desantni brodovi, minolovci, barkase).

Prema obliku trupa mali brodovi mogu biti deplasmanski ili poludeplasmanski brodovi i brodice, gliseri, hidrokrilci te lebdjelice na zračnome jastuku. Pogonjeni su veslima, jedrima (jedrilice i jedrenjaci) ili motorom (motorni brodovi s benzinskim ili dizelskim motorom, plinskom turbinom, elektromotorom, a kadšto dopunski opremljeni jedrima – tzv. motorni krstaši). Propulzori im mogu biti brodski vijci sa stalnim ili upravljivim usponom, vodomlazni ili ciklični propulzori. Prema materijalu od kojega su građeni mogu biti drveni, kompozitni (najčešće stakloplastični, od poliesternih smola ojačanih staklenim vlaknima) ili metalni (aluminijski, čelični, vrlo rijetko i od bakrenih slitina, nehrđajućega čelika, titana), ferocementni, ili od impregnirane tkanine (pneumatski).

Pravila za gradnju malih brodova u RH obuhvaćena su Pomorskim zakonikom i pravilima → Hrvatskoga registra brodova, posebno za profesionalne brodove. Rekreacijska plovila duljine 2,5 do 24 m obuhvaćena su europskom direktivom EU-a Recreational Craft Directive (RCD).

Razvoj male brodogradnje u Hrvatskoj

Kroz povijest je uz hrvatsku obalu, osim većih brodogradilišta koja su gradila jedrenjake za trgovačke flote, postojao niz manjih radionica i škverova, u kojima su mjesni brodograditelji (kalafati) gradili drvene brodice za prijevoz tereta, ljudi, stoke i druge potrebe lokalnoga stanovništva (→ tradicijska brodogradnja). Masovnom gradnjom velikih čeličnih brodova i prerastanjem brodogradilišta u velike industrijske pogone, u XX. st. javio se pojam male brodogradnje kako bi se ta djelatnost razlučila od prihodovno i brojem radnika prevladavajućega dijela → brodogradnje. Poseban zamah mala brodogradnja dobila je nakon II. svj. rata, kada su se sva manja brodogradilišta uključila u obnovu ribarske flote te gradnju malih plovila nužnih za osposobljavanje JRM-a. (→ brodogradilište)

U Brodogradilištu Korčula (poslije Ivan Cetinić, Brodograditelj, KBI, Inkobrod, danas Leda) stoljetna je otočna tradicija gradnje drvenih brodica (gajete, leuti, gucevi, pasare, kajići, logeri) nakon rata nastavljena masovnom gradnjom drvenih minolovaca, torpednih čamaca i jurišnih čamaca za prijelaz preko rijeke te kutera za JRM, ribarskih leuta, koćarica i manjih brodica, peljarskih brodova, motornih jahti, sportskih jedrenjaka i jedrilica, aluminijskih čamaca za spašavanje i dr.

Brodogradilište Punat na Krku, osnovano 1922., prije II. svj. rata na dva je navoza gradilo drvene tragete, leute, brodove za teret, ribarice i jahte. U 1950-ima je, uz ostalo, za JRM izgradilo znatan broj drvenih barkasa i minolovaca, a u 1980-ima bilo je najveće brodogradilište za gradnju drvenih brodova u Hrvatskoj, zapošljavajući do 180 radnika. (→ Brodogradilište Punat)

Izgradnja drvenog broda, Brodogradilište Punat na Krku 1950-ih

Na osnovama 160 godina duge brodograditeljske tradicije, te gradnje luksuznih jahti u doba između dvaju svjetskih ratova, Brodogradilište Lošinj u Malome Lošinju nakon II. svj. rata gradilo je drvene ribarske brodove, jedrilice, motorne čamce, minolovce, desantne čamce, barkase, do 1963. ukupno 300-tinjak plovila. (→ Lošinjska plovidba – Brodogradilište)

Brodogradilište Lošinj, oko 1950.

Brodogradilište Vodopija Ivo-Srećko iz Betine (danas Brodogradilište i marina) osnovano je 1948. na temelju dvjestogodišnje tradicije drvene brodogradnje na Murteru, spojivši nekoliko manjih brodogradilišta (škverova). Tijekom vremena je broj radnika dosegnuo gotovo 200, a do danas brodogradilište proizvodi drvene ribarske i putničke brodove, jahte, jedrilice i druge brodice.

Brodovi tipa bracera i trabakul u betinskom brodogradilištu, oko 1960., Muzej drvene betinske brodogradnje

Neposredno nakon II. svj. rata drvene brodice i mali brodovi gradili su se i u brodogradilištima Jozo Lozovina – Mosor (→ Brodotrogir), Crvena zvijezda u Puli (→ Tehnomont – brodogradilište Pula), brodogradilištima Cres, Martinšćica, Lučica u Sumartinu na Braču i dr.

Brodogradilište Jozo Lozovina Mosor

Brodogradilište Greben u Veloj Luci (danas Montmontaža – Greben) osnovano je 1948. Osim drvenih brodica i manjih brodova za JRM, koćarica i sportskih brodica, 1957. počelo je proizvoditi aluminijske čamce za spašavanje. U tom je brodogradilištu 1961. opremljena prva radionica za proizvodnju stakloplastičnih brodica u ovome dijelu Europe, te pokrenuta proizvodnja čamaca za spašavanje od tog materijala koji se danas najviše rabi u maloj brodogradnji.

Potkraj 1960-ih brzorastuća populacija rekreativaca počela je nabavljati stakloplastične brodice jeftinije i jednostavnije za održavanje. Godine 1967. liniju pasara Maestral počinje proizvoditi velolučki Greben. Godine 1968. brodograđevna radionica Rajko Marušić iz Brista kraj Gradca proizvela je svoje prve pasare, a od 1970-ih se dio proizvodnje nastavio u sklopu splitske Jugoplastike (poslije Diokom, danas AD Brodovi).

Kvarnerplastika iz Raše osnovana je 1970. izdvajanjem jednoga pogona poduzeća → Vulkan iz Rijeke. Sredinom 1980-ih tvornica je preseljena u Labin i promijenila je naziv u Adria. Proizvodila je stakloplastične deplasmanske brodice i glisere s kabinom i bez nje, duljine 3,3 do 7,9 m: Kvarnerka, Učka, Vega, Opatija, Istranka, PG550, Dalmatinka, Primorka, Sirius, Adriatik; ti modeli su se poslije proizvodili pod nazivom Adria, a nakon propasti poduzeća početkom 1990-ih neke od tih modela proizvode poduzeća Metalplast i Inoplast iz Labina, Kvarnerplastika iz Rijeke, SAS – Vektor iz Zadra, Venzor iz Splita, Sport mare iz Pule.

U 1970-ima stakloplastične pasare proizvodio je i Autoremont (od 1987. Drvoplastika) iz Vodica (Lasta i Galeb), te Mornarički tehnički remontni zavod Velimir Škorpik u Šibeniku (→ NCP – Remontno brodogradilište Šibenik), koji je svoje brodice radio izvorno za JRM, a potom i za tržište. Postupno su se javljali i drugi proizvođači, npr. od 1975. stakloplastične brodice proizvodi obrt Kosanović iz Jagodnog kraj Velike Gorice, koji je do danas proizveo 4000 plovila.

Godine 1946. utemeljena je RIS industrija gumenih proizvoda u Zagrebu, koja je od 1975. proizvodila i gumene (pneumatske) čamce. Čamci su se dijelom izvozili u Sjevernu Ameriku, zapadnu Europu i drugdje. Danas je jedan od sljednika tradicije te proizvodnje poduzeće RIS Marine iz Zagreba.

Godine 1981. pri Općem udruženju industrije, proizvodnje i prerade metala u Hrvatskoj osnovana je Grupacija male brodogradnje, u kojoj se usuglašavao rad manjih hrvatskih brodogradilišta, a članovi su bili: Tehnomont iz Pule, Cres iz Cresa, Kantrida iz Rijeke, Lošinj iz Maloga Lošinja, Zadar iz Ugljana, Punat iz Punta, Vodopija Ivo-Srećko iz Betine, Inkobrod iz Korčule, Radež iz Blata, Greben iz Vele Luke, Vranjic iz Splita, Lučica iz Sumartina i Mokošica iz Dubrovnika.

Porinuće malog broda za kružna putovanja u brodogradilištu Radež (pogon Bristva), 2014.

Mala brodogradnja danas

Nakon uzleta u 1990-ima i 2000-ima, kada je hrvatska mala brodogradnja okupljala i do 150 proizvođača, u 2016. tim se dijelom gospodarstva bavilo 50-ak poduzeća, usmjerenih uglavnom na pojedinačnu proizvodnju. Izvezeno je 10% proizvodnje, s trendom rasta s obzirom na konkurentnost cijenom, kvalitetom, konstrukcijom i dizajnom. Među značajnije proizvođače ubrajaju se Brodogradilište i marina iz Betine na Murteru (drvene brodice i brodovi), Tehnomont – brodogradilište Pula (radni, ophodni, turistički i putnički brodovi, ribarice), Montmontaža – Greben iz Vele Luke (brodice za spašavanje, policijski i ophodni brodovi, ribarski brodovi, jahte), Aluminium Workboats iz Čakovca (aluminijski radni i ophodni brodovi), Brodosplit – brodogradilište specijalnih objekata iz Splita (ophodni brodovi), AD Brodovi iz Solina (jedrilice za krstarenja), SAS – Vektor iz Poličnika (jedrilice za krstarenja, motorni krstaši), Damor iz Kaštel Sućurca, Pičuljan Marine iz Raba, Reful Marine iz Gvozda (motorne brodice), Bura Brodovi iz Zagreba, Ris Marine iz Zagreba, Barracuda brodovi iz Zagreba (pneumatski čamci) i dr. Veća brodogradilišta specijalizirana za remont malih brodova su Brodogradilište Punat na Krku, NCP – Remontno brodogradilište Šibenik, Istra Yachting iz Pule i dr., dok se popravak rekreativnih plovila uglavnom može obaviti u servisima mnogobrojnih marina diljem obale (→ Adriatic croatia international club; ACI).

Policijski brod P-101 Sveti Mihovil, izgrađen u velolučkom brodogradilištu Montmontaža – Greben, 1999., Muzej policije, Zagreb, MUP

Udruženje male brodogradnje koje djeluje u sklopu Hrvatske gospodarske komore okuplja proizvođače i servisere plovila. Poduzeća izlažu na više sajmova u zemlji, među kojima se ističe nacionalna nautička smotra Dani hrvatske male brodogradnje, koja se od 2009. jednom godišnje održava u Podstrani. Novosti na tržištu prati nekoliko domaćih časopisa i internetskih portala, npr. More, Burza nautike i dr.

Nastava, znanost i publicistika

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu uvedeni su 1991. kao zasebni kolegiji Konstrukcija i gradnja malih brodova te Osnivanje i oprema malih brodova, koje su isprva predavali → Vedran Žanić i Ante Bosnić, a od 1994. do odlaska u mirovinu 2014. predavao ih je → Izvor Grubišić. Godine 2018. kolegij Mali brodovi predavao je Vedran Slapničar, a kolegij Konstrukcija malih brodova Ivan Munić. Na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu kolegij Mala brodogradnja predavao je Roko Markovina, dok su na Tehničkome fakultetu u Rijeci postojali kolegiji Konstruiranje malih plovnih objekata (Albert Zamarin), Oprema malih plovnih objekata (Tin Matulja) i Projektiranje malih plovnih objekata (Roko Dejhalla i Bruno Čalić). Na Pomorskome fakultetu u Splitu postojao je studij Pomorske tehnologije jahta i marina.

Među domaćom literaturom ističe se digitalni udžbenik Konstrukcija malih brodova (I. Grubišić, 2005).

U visokostručnome pogledu u području razvoja male brodogradnje ističe se više pojedinaca, npr. → Pavao Mardešić, autor više patenata, ili → Velimir Salamon, istraživač i njegovatelj hrvatske tradicijske brodogradnje. U sklopu FSB-a u Zagrebu djeluje i neprofitna udruga Centar za inovacije u maloj brodogradnji, koja okuplja projektante, inženjere i ostale stručnjake s ciljem unapređenja male brodogradnje, čuvanja tradicije starih načina gradnje brodova i plovila te pomoći pri razvoju inovativnih materijala i tehnologija.


Ostali podatci
Što pročitati?

T. Tabain: Osnivanje, oblikovanje i gradnja barki na otoku Korčuli, od drevnih vremena do danas. Brodogradnja, 43(1995) 3, str. 219−224.

D. Kalogjera: Korčulanska brodogradnja. Zagreb, 1998.

R. Markovina, T. Ukalović: Tradicionalna tehnologija gradnje korčulanske barke – brodice (ribarice-gajete). U: XIX. simpozij Teorija i praksa brodogradnje (In memoriam prof. Leopold Sorta) (zbornik radova). Split, 2010., str. 105–127.

J. Sokolić: 160 godina brodogradilišta u Malom Lošinju. Mali Lošinj, 2010.

J. Zanze: Prikaz razvoja stakloplastične male brodogradnje u Hrvatskoj. Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, 7(2013) 2–3, str. 93−112.

I. Belamarić: Mala brodogradnja. Igorova promišljanja 41. Brodogradnja, 65(2014) 3.

Što posjetiti?
mala brodogradnja
Ribarski brod Gira I na remontu u Brodogradilištu Punat na Krku, 2017.

Projektiranje, gradnja, opremanje, remont i servisiranje plovila kraćih od 50 m, bruto tonaže manje od 500 BT, ili istisnine manje od 500 t.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje