Objavljeno:
Ažurirano: 5. prosinca 2018

metaloprerađivačka industrija, industrijska grana koja obuhvaća proizvodnju različitih metalnih proizvoda za proizvodnu i osobnu potrošnju. Razlikuje se od proizvodnje metala i oblikovanja metalnih sirovina, kao procesa koji joj prethode (→ metalurgija). U stručnom i znanstvenome smislu pripada u područje → proizvodnoga strojarstva. Obuhvaća završne proizvode od metala (betonski čelik i valjane žice, bešavne i šavne cijevi, valjani, prešani i vučeni proizvodi, lijevani gotovi i polugotovi proizvodi, odljevci, čavli, zakovice i vijčana roba, metalna oprema za građevinarstvo, oprema za ceste i željezničke pruge, spremnici i cisterne, metalno posuđe za kućanstvo, strojevi i uređaji, peći, štednjaci, motori, građevinski strojevi, strojevi za industriju hrane, pića i duhana, transporteri i dizalice, poljoprivredni strojevi, električni kućanski aparati itd.), motorna vozila, prikolice i poluprikolice, ostala prijevozna sredstva (lokomotive i vagoni, tramvajska kola, brodovi) i ostale proizvode koji su pretežno ili u cijelosti izrađeni od metala. Osnovna sirovina te industrije je čelik, premda se sve više zamjenjuje lakim metalima.

Obradba kućišta leptirastoga zatvarača na horizontalnom obradbenom centru Union PCR 150, Metalska industrija Varaždin, 2017.

Leptirasti zatvarač s trostrukim ekscentrom, Metalska industrija Varaždin, 2014.

Zupčanik promjera 3,88 m za lučku dizalicu na plutajućem pontonu, izrađen u tvornici Đuro Đaković Strojna obrada iz Slavonskog Broda, 2016.

Metaloprerađivačka proizvodnja odlikuje se mogućnošću organiziranja u proizvodnim jedinicama različite veličine (od obrtničkih radionica do velikih poduzeća) i na različite načine (pojedinačna, serijska ili automatska proizvodnja). Osnovu te proizvodnje čini mehanička obradba, a dopunjuju je toplinska obradba i elektroobradba. Proizvodi su najčešće sastavljeni od sklopova različita stupnja složenosti s velikim brojem dijelova, a tehnološki procesi nerijetko obuhvaćaju desetke tisuća operacija u kojima se izvode obradbe različite naravi.

Metaloprerađivačka industrija u Hrvatskoj

Razvoj

Prije pojave industrijske proizvodnje metalnih prerađevina na području Hrvatske polovicom XIX. st., poznate su metalne izrađevine iz pretpovijesnoga doba dobivene postupcima → kovanja i lijevanja (→ ljevarstvo). Nositelji proizvodnje bili su mali obrtnici, koji su od kovina izrađivali predmete za svakodnevnu uporabu (kosa, sjekira, srp, motika, nož, dlijeto i dr.) te za ratovanje (mač, koplje, strelice, ostruge). Poznati su obrtnici iglari, lokotari, nožari, čavljari, karikari, strelari, cestari, ostrugari, puškari i dr. Bravari se prvi put spominju u XV. st., a 1510. su u Križevcima te 1521. u Zagrebu osnovali ceh u koji su primali srodne obrtnike (→ bravarstvo). Širenjem manufakturnog i industrijskog načina proizvodnje, obrti su počeli postupno stagnirati.

Prva manufaktura željezne robe u Hrvatskoj, ljevaonica i kovačnica koju je osnovao Petar IV. Zrinski u Čabru, bila je aktivna od 1651. do 1785., a proizvodila je čavle, potkove, obruče, mužare, sjekire, motike, pijuke, vile, predmete za kuhinju te željezne šipke za kovače i bravare. Od druge polovice XVIII. st., djelovali su manufakturni pogoni za preradbu metala i u Samoboru, Ozlju i Brodu na Kupi. Polovicom XIX. st. započela je industrijska revolucija u Hrvatskoj. Prvi su značajniji pogoni bili riječka Ljevaonica metala osnovana 1853 (→ Torpedo) te osječka poduzeća za proizvodnju alata i strojeva Melchiora Leichta i Gustava Wagnera osnovana tijekom 1860-ih, koji su označili početak → strojogradnje u Hrvatskoj.

Do polovice XX. st. osnovano je više poduzeća za proizvodnju najrazličitije metalne robe, poput lanaca, čavala, okova, pokućstva, utega, vaga, radijatora, kotlova (→ kotlogradnja), umjetnina (→ lijevanje umjetnina) i sl. u svim dijelovima Hrvatske, od kojih su neka aktivna i danas. Tu pripadaju karlovačka Tvornica limenih štednjaka, bravarske i željezne robe koju je 1876. osnovao → Ignac Jelenc (od 1945. → ŽE-ČE) te tvornica → Kordun koja je proizvodila različite vrste pribora za jelo, pile i alate za obradbu drva te proizvode široke potrošnje, zagrebačka Prva hrvatska tvornica turpija osnivača → Antuna Fabera (od 1958. → Jugorapid) teStrojarsko-elektrotehnička tvornica R. Eisenhut i drug osnivača → Radoslava Eisenhutha, tvornica vojne tehnike → Marko Orešković Lika (MOL) iz Ličkog Osika, tvornica aluminijskih lijevanih radijatora → Lipovica iz Popovače, tvornica kamina, peći i štednjaka → Plamen iz Požege, složeno poduzeće → Jedinstvo Krapina, → tvornica lakih metala (TLM) iz Lozovca kraj Šibenika, → Željezara Sisak, ljevaonica i tvornica armatura → Metalska industrija Varaždin (MIV) i dr. Nositelji metaloprerađivačke industrije na jadranskoj obali su → brodogradilišta koja mogu imati i pogone za izradbu različitog asortimana metaloprerađivačke industrije, poput tvornice brodskih motora, kontejnera ili brodske opreme.

Kutija za potkivačke čavle, ŽE-ČE, 1945–55., Gradski muzej Karlovac

Kružno glodalo tvornice Jugorapid

Aluminijski radijatorEkonomik 285, izrađen u tvornici Lipovica iz Popovače

Metaloprerađivačka industrija danas

Hrvatsku metaloprerađivačku industriju danas čini proizvodnja šavnih i bešavnih cijevi od čelika, betonskog čelika, valjane žice, armaturnih mreža za graditeljstvo, preradba aluminija, lijevanje metala, proizvodnja metalnih konstrukcija, građevne stolarije, posuda, radijatora, kotlova, alata, ambalaže, vijčane robe te vojne opreme. Sjeverozapadna Hrvatska središte je metaloprerađivačke industrije, odn. Varaždinska, Krapinsko-zagorska i posebno Međimurska županija. Ističu se poduzeća MIV i Univerzal iz Varaždina, Dundo promet iz Radoboja kraj Krapine, Jedinstvo Krapina, TPK Orometal iz Oroslavja (→ Tvornica parnih kotlova; TPK), Tehnix i Ferokotao iz Donjega Kraljevca kraj Čakovca, Komet iz Preloga, TMT iz Čakovca, → Eko Međimurje iz Šenkovca i dr. U porastu je i izvoz vojne opreme (→ vojna industrija), u kojoj prednjače → HS Produkt iz Karlovca te → Dok-Ing iz Zagreba. Brodogradnja, koja zapošljava male i srednje poduzetnike kao kooperante brodogradilišta, dobavljače i proizvođače → brodske opreme, također je imala snažan utjecaj na opseg proizvodnje metaloprerađivačke industrije.

Glavna hala za izradbu kotlova, Tvornica parnih kotlova

Srednjofrekventna peć s dva lonca za proizvodnju bazne taline, Metalska industrija Varaždin, 2017.

U 2003. proizvodnja metala i proizvoda od metala u bruto proizvodu domaće industrijske proizvodnje sudjelovala je sa 6,08%, dok je približno 26 000 zaposlenih u toj grani činilo 11% ukupnoga broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji s 1429 registriranih poduzeća, od kojih 17 velikih, 101 srednje i 1311 malih. Godine 2013. metaloprerađivačka industrija je s 3500 poduzeća činila 14% udjela u ukupnoj industrijskoj proizvodnji te zauzimala 3,5% ukupnog izvoza. Najznačajnija tržišta izvoza su zemlje Europske unije, ponajprije Njemačka, Austrija i Italija. Navedena poduzeća izvoze dijelove za automobilsku industriju, strojeve za izradbu pneumatika, dalekovode, aluminijske proizvode (folije) te oružje (pištolje).


Ostali podatci
Što pročitati?

R. Horvat: Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj. Zagreb, 1994., str. 353−362.

metaloprerađivačka industrija
Radnik na peći za taljenje metala u čakovečkom poduzeću Ferro-Preis, 2015.

Industrijska grana koja obuhvaća proizvodnju različitih metalnih proizvoda za proizvodnu i osobnu potrošnju.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje