Objavljeno:
Ažurirano: 6. veljače 2019

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, muzej koji se bavi istraživanjem, prikupljanjem, čuvanjem i prezentacijom pomorske baštine Primorsko-goranske županije i grada Rijeke.

Nastao je 1949. pod nazivom Muzej Hrvatskog primorja, ujedinjenjem Gradskoga muzeja Rijeka (Museo Civico di Fiume, osnovanog 1893, od 1947. Gradski historijski muzej, Museo storico cittadino), i Gradskoga muzeja Sušak (osnovanog 1933). Prvi direktor bio je Aleksandar Perc (1918–1981). Građa je bila smještena u dvama prostorima, na Trsatu i u Domu kulture Vladimir Švalba Vid (dio Guvernerove palače). Naziv je 1953. promijenjen u Narodni muzej, a građa je 1956. objedinjena u Guvernerovoj palači. Muzej su tada činili Odjel Narodne revolucije, Pomorski odjel i Kulturnohistorijski odjel. Muzej je prostor palače dijelio s većim brojem različitih kulturnih ustanova, čime je rad i razvoj muzejske djelatnosti bio otežan. Pomorski odjel je 1960. izdvojen kao Pomorski muzej, naziv kojega 1961. promijenjen u Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (PPMHP). Narodni je muzej zatvoren, a građa je pripojena novoosnovanom PPMHP-u. Prvi direktor bio je Rikard Žic (1928−2000).

Muzejski izlošci potječu iz prapovijesnoga doba prvih naseljavanja područja današnje Rijeke i Primorsko-goranske županije do kraja XX. st., a podijeljeni su u Arheološki, Etnografski, Kulturno-povijesni odjel, Odjel povijesti pomorstva te pet izdvojenih zbirki: Zbirka Kastavštine u Kastvu, Etnografska zbirka otoka Krka u Dobrinju, Zbirka maketa brodova brodogradilišta Kraljevica, Memorijalni centar Lipa pamti u Lipi i Zbirka arheoloških nalaza Cickini u Sv. Vidu na Krku. Osim muzejske građe, Muzej ima konzervatorsko-preparatorsku radionicu, knjižnicu i pedagoški odjel.

Postav Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka

Postav Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka

Odjel povijesti pomorstva čine Zbirka brodskih dnevnika, nacrta i isprava, Zbirka Croatia Line (→ Jugolinija), Zbirka maketa i modela jedrenjaka i parobroda te Zbirka navigacijskih instrumenata i brodske opreme.

Iako su izložbe s pomorstvom kao temom bile dijelom stalnoga postava od 1956., prvi je samostalni postav povijesti pomorstva osnovan 1962. Postav je 2010. zbog obnove Guvernerove palače rasformiran te je postavljena izložba Jedra Kvarnera. Među ostalim izloženo je 12 slika najvećega slikara jedrenjaka XIX. st. Bartola Ivankovića, spasilački prsluk s Titanika, dnevnik barka Stefano, kopija izvornoga nacrta broda braće → Schiavon, prikaz i maketa jedrenjaka Grad Karlovac iz 1867. → Vatroslava Arčanina, slike i makete barka Contessa Hilda, Capricorno i brika Splendido, model uskočkoga broda, makete parobroda Jugolinije (→ Jadrolinija) Rab i Partizanka, fotografija posade broda Admiral Tegetthoff, plan putovanja istraživačkoga austrougarskog broda Nautilus te mnogi drugi.

Tehnička zbirka uspostavljena je 2007. unutar Kulturno-povijesnog odjela. Okuplja građu industrijske baštine Primorsko-goranske županije, poput proizvoda tvornica i radionica koji predstavljaju njihov doprinos tehnološkomu razvoju industrije na lokalnoj i svjetskoj razini. U zbirci su i razni šivaći strojevi, telefonski uređaji, pisaći strojevi, fonografi i gramofoni, radioprijamnici i radiotelegrafska oprema iz razdoblja od kraja XIX. do sredine XX. st. Fundus je 2008. obogaćen donacijom ronilačke opreme, pribora za podvodni ribolov i opreme za podvodno snimanje, dijelom ostavštine sportskoga djelatnika → Josipa Medura, a najvredniji su primjerci ronilačke opreme i podvodnih pušaka proizvedeni u Rijeci i Kostreni. Bitan dio građe čini skupina predmeta iz riječke tvornice → Torpedo koji su nekada bili dio tvorničkoga muzeja Museo del Silurificio Whitehead, postavljenoga u upravnoj zgradi tvornice (1936–45). Među Torpedovim proizvodima pohranjeni su torpedni motori na parni pogon, torpedni propeleri, upaljači za bojne glave, žiroskopski smjerni ravnači i dubinske sprave, kojima je prikazan razvoj proizvodnje torpeda u Rijeci od kraja XIX. do sredine XX. st. Zbirci pripada i slika Annibalea Plöcha, jednoga od ključnih inženjera u konstrukciji riječkoga torpeda, i cijevi za lansiranje torpeda koja se izvorno nalazila na pokusnoj lansirnoj rampi ispred tvornice Torpedo.

Muzej obuhvaća i druge zbirke tehničkih artefakata, poput Zbirke oružja, vojnoga pribora i militarija s izdvojenim stalnim studijskim postavom, koji obuhvaća karakteristične tipove oružja iz razdoblja XIII−XX. st. te Zbirka geografskih karata, planova i arhitektonskih nacrta.


Ostali podatci
Što pročitati?

M. Balabanić Fačini: Svjedočanstva jednog zdanja. Prigodom 100. obljetnice izgradnje palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja. Rijeka, 1996.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (monografija). Rijeka, 2003.

N. Mendeš: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka. O postanku Odjela povijesti pomorstva Muzeja i pripadajućim zbirkama. Informatica museologica, 35( 2006) 3−4, str. 6−9.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Muzej koji se bavi istraživanjem, prikupljanjem, čuvanjem i prezentacijom pomorske baštine Primorsko-goranske županije i grada Rijeke.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Rijeka
Godina osnutka
1949.
Prijašnji nazivi

Muzej hrvatskog primorja (1949–53)

Narodni muzej (1953–60)

Pomorski muzej (1960–61)

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (od 1961)

Povezana poduzeća

Kategorije i područja