Autor: D. Babić
Objavljeno:
Ažurirano: 3. prosinca 2018

prometna signalizacija, prometni znakovi, oznake na kolniku, svjetla i svjetlosne oznake, oprema i uređaji za vođenje i sigurno odvijanje prometa, za smirivanje prometa, pružanje informacija i dr. Služi za prenošenje obavijesti o trenutačnome stanju prometnoga sustava, preporučenome ili obveznome načinu kretanja i položaju vozila u prometnome sustavu. Obavijesti se najčešće prenose vizualnim putem, a mogu biti prenesene i zvukom, dodirom ili s pomoću uređaja u prometalu. Pojam prometna signalizacija u širem smislu obuhvaća prometne signalizacijske uređaje u cestovnom, željezničkom i pomorskom prometu te prometu unutarnjim vodama, a u užem smislu odnosi se na cestovnu signalizaciju.

Prometna signalizacija cestovnoga prometa uključuje horizontalnu, vertikalnu i svjetlosnu signalizaciju te prometnu signalizacijsku opremu. Horizontalna signalizacija obuhvaća oznake na kolniku koje se ucrtavaju, lijepe, ugrađuju ili utiskuju u kolnički zastor. U pravilu su bijele, a iznimno žute ili druge boje. Razvrstavaju se na uzdužne oznake (pune i isprekidane crte), poprečne (crte, graničnici, pješački i biciklistički prijelazi) i ostale oznake (strelice, prometni otoci, natpisi, parkirališna mjesta). Vertikalnu signalizaciju čine prometni znakovi opasnosti, izričitih naredbi, obavijesti, obavijesti za vođenje prometa i promjenljivi prometni znakovi. Vertikalna se signalizacija obično nalazi iznad ili s desne strane kolnika. Prometnim je znakovima unaprijed propisan oblik, izmjera, boja i mjesto postavljanja. Uz njih se ponekad postavljaju i dopunske ploče koje pobliže određuju njihovo značenje.

Vertikalna i horizontalna prometna signalizacija tijekom obnove raskrižja u Zagrebu

Svjetlosnu signalizaciju čine prometna svjetla, svjetleći znakovi i stupovi te smjerokazni stupići (s reflektirajućim plohama). S pomoću prometnih svjetala upravlja se prometom vozila i pješaka, obilježavaju se prijelazi ceste preko željezničke pruge i upozorava na radove na cesti. Prometna signalizacijska oprema skupni je naziv za označivače rubova kolnika (smjerokazni stupići, reflektirajući znakovi, štapovi za snijeg), označivače radova, zapreka i oštećenja kolnika (ploče, branici, stupovi, stošci, pokretne ploče s treptačima, znakovima i svjetlećim strelicama), vodilice i usmjerivače prometa, ograde za zaštitu (od zasljepljivanja ili prelaska životinja) i prometna zrcala.

Razvoj prometne signalizacije u svijetu

Razvojem motorizacije i cestovnoga prometa početkom XX. st. pojavila se potreba za izradbom međunarodnih propisa kojima bi se uredilo i reguliralo kretanje prometnicama. Prva međunarodna Konvencija o cestovnom i automobilskom prometu održana je 1909. u Parizu. Na njoj su prvi put propisani oblici prometnih znakova (oblik trokuta s vrhom prema gore dobili su znakovi opasnosti, okrugli znak bio je predviđen za znakove izričitih naredbi, a pravokutnoga oblika bili su obavijesni znakovi). Ubrzo su uslijedile i druge konvencije, među kojima je najvažnija bila Ženevska, održana 1949., na kojoj je donesen Protokol o signalizaciji na cestama. Izmjene i dopune Ženevske konvencije 1968. donijela je Međunarodna konferencija Organizacije ujedinjenih naroda o prometu na cestama. Na konvencijama je preporučeno da sve države rabe iste prometne znakove te da se na prometnim znakovima ne ispisuju obavijesti ili naredbe kako bi ih razumjeli stranci ili nepismeni. U skladu s preporukama konvencija, i na području Hrvatske težilo se simboličnim znakovima pa su tako znakovi s natpisima »odron kamena«, »pozor divljač«, »opasnost od požara« i dr. zamijenjeni znakovima sa simbolima. Tijekom vremena broj prometnih znakova porastao je, od prvotnih desetak na današnjih dvjestotinjak.

Danas se u svijetu najčešće rabe tri sustava prometnih znakova. U Europi se rabi sustav definiran Protokolom o signalizaciji na cestama, države Srednje i Latinske Amerike te neke azijske zemlje koriste se sustavom simbola koji je drugačiji od europskoga, a SAD, Australija i Novi Zeland još se uvijek koriste sustavom koji se temelji na uporabi pisanih riječi.

Prvi plinski semafor namijenjen cestovnomu prometu izumio je britanski inženjer željezničke signalizacije John Peake Knight (1828–1886), a postavljen je 1868. u Londonu. Prvi električni semafor koji je imao crveno i zeleno svjetlo bio je postavljen 1914. u Clevelandu, a semafor koji je imao i treće, žuto svjetlo, postavljen je 1918. u New Yorku. Prvi trobojni električni semafor u Europi postavljen je 1926. u Engleskoj, a elektronička računala semaforima su prvi put upravljala 1959. u Torontu. Od tada do danas nastavljen je razvoj prometne signalizacije i primjena suvremenih materijala za njihovu izradbu radi povećanja prometne sigurnosti i učinkovitog odvijanja prometa. Danas se u prometne znakove i oznake na kolnicima ugrađuju staklene perle i mikroprizme kako bi se povećala njihova vidljivost noću i u magli. Oznake na kolniku izvode se od različitih materijala, različite su debljine i strukture. Na taj im se način povećava vijek trajanja, osigurava bolja vidljivost te sigurnost u prometu.

Razvoj prometne signalizacije u Hrvatskoj

Prvi semafor u Hrvatskoj ugrađen je početkom 1960-ih u Zagrebu na križanju današnjih ulica Vodnikove i Savske. Semaforom je upravljao policajac iz policijske kućice. Prvi automatski signalni uređaj koji je proizvelo poduzeće Nikola Tesla instaliran je 1963. u Zagrebu, na raskrižju Šubićeve i Zvonimirove ulice. Na Kvaternikovu trgu instaliran je 1964. uređaj koji je imao mogućnost detektorskoga rada (detektore postavljene u iskope na kolniku aktiviralo je vozilo pri prelasku preko njih, pri čemu je detektor mijenjao svjetlo na semaforu).

Prometni policajac u kućici u Zagrebu, 1960., Muzej policije, Zagreb

Semaforski uređaj tipa TCD 1007, proizveden u suradnji poduzeća Nikola Tesla i Ericsson, postavljen 1963. u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb

Poduzeće Nikola Tesla sredinom 1960-ih razvilo je i proizvodilo razne signalne sustave. Godine 1965. u Ulici braće Kavurića (danas Ulica Andrije Hebranga) u Zagrebu instaliran je prvi niz semafora usklađenoga načina rada (tzv. zeleni val).

Postavljanjem prometne signalizacije u Hrvatskoj bave se poduzeća: Pismorad iz Zagreba (osnovan 1945), Signalgrad iz Rakitja (1990), Cestodom iz Zagreba (1990), Signalizacija iz Zagreba (1992), Signalinea iz Kukuljanova (2003).


Ostali podatci
prometna signalizacija
Prometna signalizacija na autocesti A6

Prometni znakovi, oznake na kolniku, svjetla i svjetlosne oznake, oprema i uređaji za vođenje i sigurno odvijanje prometa, za smirivanje prometa, pružanje informacija i dr.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje
Uže područje