Objavljeno:
Ažurirano: 28. studenoga 2018

strojogradnja, gospodarska djelatnost koja se bavi proizvodnjom strojeva, uređaja i prometnih sredstava, od kojih se neki rabe kao sredstva za rad te kao predmeti široke potrošnje. U područje djelovanja strojogradnje kadšto se ubrajaju djelatnosti elektrostrojogradnje i brodogradnje, a redovito i proizvodnja strojeva za prijenos i korištenje mehaničke energije, motora i turbina, crpki i kompresora, slavina i ventila, ležajeva, prijenosnika, te prijenosnih i pogonskih elemenata, industrijskih peći i plamenika, dizala i prenosila, rashladne i ventilacijske opreme, strojeva za opće namjene, poljoprivredu i šumarstvo, alatnih strojeva, strojeva za metalurgiju, rudnike, kamenolome i građevinarstvo, prehrambenu, tekstilnu, papirnu, grafičku industriju, oružja i streljiva, uređaja za kućanstvo, instrumenata i uređaja za mjerenje, kontrolu, ispitivanje, za navigacijske i druge namjene, optičkih instrumenata i fotografske opreme, satova, motornih vozila, prikolica i poluprikolica, dijelova i pribora za motorna vozila i njihove motore, željezničkih i drugih lokomotiva i tračničkih vozila, zrakoplova, svemirskih letjelica, motocikala, invalidskih kolica. Osobito se ističe proizvodnja alatnih strojeva za preradbu, obradbu i oblikovanje metala i drugih materijala, te alata i mjernih instrumenata, jer su to osnovne sastavnice svih ostalih dijelova strojogradnje.

Isprva je proizvodnja satova, oružja, oprema za mlinove (vodenice, vjetrenjače) i drugih strojeva bila vezana uz obrtničke radionice. Početak strojogradnje u današnjem smislu veže se uz pojavu industrijske revolucije u drugoj polovici XVIII. st. u Engleskoj. Prva tvornica strojeva pokrenuta je 1780. u Londonu, a tek nakon 1820. pojavljivale su se u većem broju. Do 1850. u Austriji je bilo šest takvih tvornica, a u Mađarskoj dvije. Strojevi su bili namijenjeni tekstilnoj industriji, poljoprivredi, rudarstvu i brodogradnji. Izumom novih pogonskih tehnika u XX. st., poput elektromotora, motora s unutarnjim izgaranjem i plinskih turbina razvijeni su novi proizvodi strojogradnje, od automobila do kućanskih uređaja, a strojogradnja doživljava ubrzan razvoj. Danas se u svjetskim razmjerima ubraja među najvitalnije dijelove metaloprerađivačke industrije, te u potpunosti slijedi njezine tijekove.

Razvoj strojogradnje u Hrvatskoj

Prvi parni stroj u Hrvatskoj, ujedno i prvi takav stroj u jugoistočnoj Europi, instaliran je 1833. u Tvornici papira Rijeka (tada Smith & Meynier), a u unutrašnjosti u šećerani u Čepinu 1845. i u paromlinu u Vukovaru 1846. Godine 1853. postojao je i paromlin u Rijeci, a 1860-ih bilo ih je po cijeloj Hrvatskoj. Prvi parni strojevi za predenje radili su od 1847. u Varaždinu, a mehanički tjerani tkalački stanovi počeli su raditi u Rijeci, u tvornici jedara 1851. Prvi parni stroj u rudarstvu u Hrvatskoj uveden je 1855. u Rudama i Trgovima.

U Hrvatskoj je prve strojeve izrađivala riječka Fonderia Metalli (Ljevaonica metala), koja je od 1953. nosila naziv → Torpedo. Izrađivala je parne strojeve za ratnu mornaricu koji su isprva dosezali snagu od 180 do 280 KS (132,4 do 206 kW), a nakon desetak godina gradili su se strojevi i od 800 KS (588 kW). Uz to, tvornica je proizvodila i strojeve druge namjene. U Osijeku su 1860-ih poslovala dva poduzeća alata i strojeva: tvornica poljoprivrednoga oruđa i plugova Melchiora Leichta, koje su gospodarski strojevi bili zapaženi na međunarodnoj izložbi u Londonu 1862., te tvornica poljodjelskih strojeva Gustava Wagnera, osnovana 1856., koja je izrađivala 500 željeznih plugova i 50 drugih poljodjelskih strojeva na godinu. Također je opremala uređaje za pivovare, šećerane i ljevaonice željeza.

Početkom XX. st. započela je intenzivnija strojogradnja u Hrvatskoj. Osnovano je više pogona koji su se bavili izgradnjom strojeva, strojogradnja je često bila vezana i uz postojeće ljevaonice i brodogradilišta. Godine 1900. osnovana je u Zagrebu Prva hrvatska tvornica strojeva i ljevaonica željeza. Proizvodila je vodne turbine, uređaje za mlinove, te pojedine strojne dijelove. Iste godine u pogon je pušteno brodogradilište i tvornica Josipa Lazarusa (→ Brodogradilište Viktor Lenac) u Rijeci, koje je proizvodilo sidra, lance, kotlove, manje strojeve i drugu brodsku opremu. Poznato je po tehnološkim inovacijama, posebice po izgradnji parnih strojeva. Godine 1903. osnovana je tvornica strojeva i ljevaonica → Metal u Hercegovcu, 1912. Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva (→ OLT) i tvornica strojeva i ljevaonica željeza i bakra → Dalit u Daruvaru, a 1917. tvornica strojeva → Smev u Bjelovaru. Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova (→ Đuro Đaković Grupa) osnovana je 1921. u Slavonskome Brodu. Proizvodila je lokomotive, tramvajska kola i motore, kotače za vagone i tramvajska kola, te osovine. Strojogradnja je bila zastupljena i u drugim hrvatskim mjestima, poput Belišća, Požege, Vinkovaca, te posebice u brodogradilištima na jadranskoj obali.

Serijska proizvodnja parnih lokomotiva u tvornici Đuro Đaković 1960-ih

U Zagrebu je 1946. osnovana tvornica → Prvomajska, jedina tvornica alatnih strojeva u SFRJ. Nakon toga znatan pomak u području strojogradnje bilo je osnivanje i proširenje: tvornice električnih strojeva Rade Končar (→ Končar – elektroindustrija), → Tvornice parnih kotlova (TPK), tvornica alatnih strojeva Prvomajska i → Bratstvo u Zagrebu, → SAS u Zadru, → Dalmastroj u Splitu i → Metalac u Čakovcu, tvornice uređaja za kemijsku i prehrambenu industriju → Jedinstvo u Zagrebu, tvornice mjerne i regulacijske opreme → ATM u Zagrebu, industrije prometnih sredstava, postrojenja, strojeva i čeličnih konstrukcija Đuro Đaković u Slavonskome Brodu, tvornice precizne mehanike i brodskih instrumenata → Bagat u Zadru, tvornice parnih turbina, dizel motora i strojeva → Jugoturbina u Karlovcu, zagrebačke tvornice tekstilnih strojeva → Tekstilstroj, → Tvornice mlinskih strojeva, → Tvornice računskih strojeva, tvornice vaga i okova → Vaga, tvornice ventilacijskih uređaja → Ventilator. Razvijala se i proizvodnja brodskih motora u pulskom (→ Uljanik), riječkom (→ 3. maj) i splitskom (→ Brodosplit) brodogradilištu, traktora i poljoprivrednih strojeva u Bjelovaru (→ Tomo Vinković), Rijeci (Torpedo) i Osijeku (OLT), motora (→ Tvornica motora Zagreb), autobusa (→ Tvornica autobusa Zagreb), aparata za gašenje požara (→ Pastor – Tvornica vatrogasnih aparata), vlakova, lokomotiva i tramvajskih kompozicija (slavonskobrodska Đuro Đaković te zagrebački Tvornica željezničkih vozila Gredelj i Rade Končar), strojeva za proizvodnju gume i plastike (Tvornica strojeva Belišće), telekomunikacijskih postrojenja (zagrebački → Nikola Tesla), naoružanja (→ Marko Orešković Lika u Ličkom Osiku, Đuro Đaković).

Proizvodnja univerzalnih alatnih glodalica

Brodski kotlovi, Tvornica parnih kotlova

Tvornica šivaćih strojeva Bagat, 1961., Narodni muzej Zadar

Tvornica dizel motora 3. maj, novi pogon, 1970.

Osnivanjem INGRA-e 1955. u Zagrebu, kao izvozne zajednice tadašnjih velikih proizvođača u strojogradnji, ostvaren je velik gospodarski doprinos. Ujedinila je velik broj tvornica i građevinskih poduzeća te organizirala izvoz i investicijsku izgradnju u svijetu. U više od 50 godina djelovanja, izvela je radove u više od 30 zemalja svijeta na više od 100 energetskih objekata kao što su hidroelektrane, crpne postaje i centrale te više od 700 različitih projekata poput tvornica, hotela, turističkih kompleksa, bolnica, mostova, cesta.

Raspadom istočnoeuropskoga političkog i gospodarskog bloka, potkraj 1980-ih izvoz proizvoda hrvatske strojogradnje znatno se smanjio. Raspad bivše Jugoslavije i osobito ratna razaranja tijekom Domovinskoga rata bili su novi udar na tu gospodarsku granu. Dio strojogradnje u takvim uvjetima je, katkad i spontano, počeo proizvoditi sredstva potrebna za obranu zemlje, pri čem je došla do izražaja spretnost, snalažljivost i stručna osposobljenost zaposlenih. Nakon gotovo desetogodišnje stagnacije nastupio je oporavak strojogradnje, zasnovan na malim i srednjim poduzećima, specijaliziranima i dovoljno fleksibilnima za tržišne uvjete proizvodnje i poslovanja.

Proizvodnja električnog automobila Concept One u tvornici Rimac automobili

 


Ostali podatci
Vidi još...
strojogradnja
Hala za izradbu glodalica i tokarskih klupa

Privredna djelatnost koja se bavi proizvodnjom strojeva, uređaja i prometnih sredstava, od kojih se neki rabe kao sredstva za rad te kao predmeti široke potrošnje.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje