Objavljeno:
Ažurirano: 8. prosinca 2018

Tehnički fakultet u Rijeci (RITEH), visokoškolska i znanstvena ustanova, osnovana 1960., koja obuhvaća sveučilišne i stručne preddiplomske studijske programe i sveučilišne diplomske studijske programe u području strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike i računarstva te omogućuje stjecanje doktorata znanosti u području tehničkih znanosti, polja strojarstva, brodogradnje i elektrotehnike, te temeljnih i interdisciplinarnih tehničkih znanosti. Na Fakultetu studira oko 2200 studenata. Zaposlena su 182 djelatnika, od kojih 128 u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima.

Tehnički fakultet u Rijeci

Povijest

Fakultet je osnovan 1960. pod nazivom Strojarski fakultet u Rijeci Sveučilišta u Zagrebu. Prvi dekan bio je → Miroslav Mikuličić. Na Strojarskome fakultetu u početku se provodilo školovanje samo za zvanje diplomirani inženjer strojarstva. Stručni studij strojarstva započeo je 1965., a potom i stručni studij brodogradnje. Za pojedine generacije studenata stručni se studij održavao u Labinu i Puli. Fakultet je 1969. promijenio naziv u Strojarsko-brodograđevni fakultet u Rijeci Sveučilišta u Zagrebu te se od tada nudi i obrazovanje za zvanje diplomirani inženjer brodogradnje. Godine 1971. otvoren je studij građevinarstva, 1972. započela je nastava poslijediplomskoga magistarskoga studija strojarstva na smjeru Teorija konstrukcija, a 1975. na smjerovima Tehnologija obrade skidanjem čestica i Tehnologija obrade materijala pomoću termičkih postupaka. Fakultet je 1973. promijenio naziv u Tehnički fakultet, a nakon osnutka Sveučilišta u Rijeci ušao je u njegov sastav. Provodio je i postupak stjecanja doktorata iz tehničkih znanosti izvan poslijediplomskoga znanstvenog stupnja. Prva doktorska disertacija obranjena je 1974. Građevinski se studij odvojio 1976. te je osnovan Građevinski fakultet. Radi potrebe za stručnjacima iz područja elektrotehnike, 1987. utemeljen je stručni studij elektrotehnike, a 1999. i diplomski studij elektrotehnike. Poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje stupnja doktora tehničkih znanosti uveden je 2002. i danas ima devet modula: Proizvodno strojarstvo, Termoenergetika, Računarska mehanika, Projektiranje i gradnja plovnih objekata, Konstruiranje u strojarstvu, Osiguranje kvalitete i vođenje tehničkih sustava, Ekološko inženjerstvo i zaštita okoliša, Elektroničko-informacijski sustavi i Elektroenergetika i nove tehnologije.

Dekani Tehničkoga fakulteta u Rijeci
Miroslav Mikuličić 1960–64.
Miroslav Pečornik 1964–66.
Zlatko Winkler 1966–68.
Josip Barić 1968–70.
Zorislav Sapunar 1970–72.
Josip Obsieger 1972–74.
Edgar Škrobonja 1974–77.
Zlatko Šverer 1977–79.
Mirko Krpan 1979–81.
Robert Eren 1981–83.
Elso Kuljanić 1983–85.
Ivan Kamenarović 1985–87.
Marko Selaković 1987–89.
Igor Rožanić 1989–91.
Ivan Katavić 1991–94.
Josip Brnić 1994–98.
Bernard Franković 1998–2002.
Božidar Križan 2002–04.
Tonči Mikac 2004–10.
Goran Turkalj 2010–16.
Jasna Prpić-Oršić od 2016.

Organizacija

Broj zavoda se tijekom vremena mijenjao, prema potrebi osnivani su novi, a neki su zavodi spajani. Danas Fakultet čini 11 zavoda, 38 katedri, 50 laboratorija, računalni centar i knjižnica.

Zavod za automatiku i elektroniku osnovan je 2008. razdvajanjem Zavoda za elektrotehniku, automatiku, elektroniku i računarstvo. Nastavna djelatnost Zavoda obuhvaća izvođenje nastave iz područja mjernih sustava i elektroničke instrumentacije, elektroničkih elemenata i sklopova, analogne i digitalne elektronike, analogne i digitalne obradbe signala, automatske regulacije i automatizacije postrojenja i procesa te robotike. Zavod čine tri katedre i pet laboratorija.

Zavod za brodogradnju i inženjerstvo morske tehnologije. U skladu s reorganizacijom Fakulteta, 1970. osnovan je Zavod za brodogradnju. Nastavna, znanstvena i stručna djelatnost Zavoda odvija se u širem području brodogradnje i inženjerstva morske tehnologije. Znanstvenu djelatnost Zavod ostvaruje istraživanjima u području osnivanja brodova i objekata morske tehnologije, zatim u području otpora i propulzije plovnih objekata, pomorstvenosti broda, čvrstoće i konstrukcije broda, tehnologije gradnje plovnih objekata i organizacije brodograđevne proizvodnje. Obuhvaća pet katedri i četiri laboratorija.

Zavod za elektroenergetiku nastao je 2005. razdvajanjem Zavoda za elektrotehniku. Njegova djelatnost obuhvaća znanstveni i nastavni rad iz područja tehničkih znanosti, polja elektrotehnika, grana elektroenergetika i elektrostrojarstvo. Obuhvaća tri katedre i pet laboratorija.

Zavod za industrijsko inženjerstvo i management započeo je s radom pri osnutku Fakulteta 1960. pod nazivom Zavod za tehnologiju i organizaciju (poslije Zavod za proizvodno strojarstvo). Znanstvena i stručna djelatnost Zavoda odnosi se na područja istraživanja, razvoja i projektiranja tehničko-tehnoloških rješenja za potrebe proizvodnje i prerađivačke industrije. Obuhvaća pet katedri i šest laboratorija.

Zavod za konstruiranje u strojarstvu osnovan je 1960. pod nazivom Zavod za osnove konstruiranja. Njegova djelatnost od osnutka je vezana uz istraživanja elemenata strojeva, zupčastih i hidrostatskih prijenosa i uređaja, transportnih sredstava u industriji i brodskih palubnih strojeva te u novije doba preciznim inženjerstvom i mehatronikom. Obuhvaća četiri katedre i sedam laboratorija.

Zavod za matematiku, fiziku, strane jezike i kineziologiju obuhvaća dvije katedre i dva laboratorija. Članovi Katedre za primijenjenu matematiku izvode nastavu iz matematičkih kolegija na svim studijima Fakulteta, a na Katedri za fiziku i zaštitu okoliša odvija se nastavna i znanstvena djelatnost iz područja prirodnih znanosti u polju fizike i tehničkih znanosti te u polju drugih temeljnih tehničkih znanosti.

Zavod za materijale osnovan je 2005. iz potrebe za potpunim informacijama i znanjima o materijalima. U Zavodu se istražuju novi materijali i mogućnosti poboljšanja postojećih materijala kroz poznavanje i mijenjanje njihovih svojstava, mogućnosti preradbe i primjene te pravilnog odabira konstrukcijskoga materijala sukladno zahtjevima i radnim te ekonomskim uvjetima, u ozračju konkurencije na svjetskom tržištu. Obuhvaća dvije katedre i tri laboratorija.

Zavod za mehaniku fluida i računarsko inženjerstvo obuhvaća dvije katedre i tri laboratorija. Nastavne aktivnosti Zavoda obuhvaćaju primarno kolegije na preddiplomskom studiju strojarstva, ali i brodogradnje, elektrotehnike i računarstva te na diplomskom studiju strojarstva i brodogradnje. Zavodski kolegiji pokrivaju discipline mehanike fluida, hidrauličkih strojeva, računarskih metoda, računarske dinamike fluida, modeliranja i optimizacije te programiranja.

Zavod za računarstvo utemeljen je 2008., kao potpora Studiju računarstva koji je na Fakultetu prvi put pokrenut u akademskoj godini 2008–09. Zavod uključuje i polja računalnog i komunikacijskog inženjerstva, čime prati svjetski trend međusobnoga približavanja i prepletanja tih dviju ključnih tehnologija današnjice. Obuhvaća tri katedre i četiri laboratorija.

Zavod za tehničku mehaniku započeo je djelovati 1960. pri osnutku Fakulteta. Znanstvena, nastavna i stručna djelatnost Zavoda tijekom vremena se razvijala i širila na nova područja. Danas je ona temeljena na nelinearnoj numeričkoj, posebice konačno-elementnoj, i eksperimentalnoj analizi konstrukcija i strojeva, a u područjima elastomehanike i plastomehanike, viskoplastičnosti, stabilnosti, termomehanike, dinamike i vibracija, trajnosti i pouzdanosti, optimizacije u dizajnu i proizvodnji, plastičnog deformiranja metala, kinematike i dinamike robota te akustike. Obuhvaća tri katedre i šest laboratorija.

Zavod za termodinamiku i energetiku započeo je djelovati pod nazivom Zavod za energetiku i hlađenje, a nastao je spajanjem Zavoda za toplinu i hlađenje sa Zavodom za toplinske strojeve. Godine 1997. promijenio je naziv u Zavod za tehničku termodinamiku i energetiku, a od 2005. nosi današnji naziv. Znanstvenoistraživačka djelatnost Zavoda odvija se u okvirima znanstvenih polja strojarstva i drugih temeljnih tehničkih znanosti, znanstvenih grana procesnoga energetskog strojarstva i brodskog strojarstva te termodinamike, energetike i zaštite okoliša. Obuhvaća četiri katedre i šest laboratorija.

Knjižnica je osnovana 1960. Raspolaže s približno 22 000 primjeraka tiskanih knjiga, doktorskih disertacija i magistarskih radova te s više od 30 naslova znanstvenih i stručnih časopisa, oko 4400 primjeraka časopisa.

Nastava

Nastava se odvija na trima razinama: preddiplomski sveučilišni studiji u trajanju od tri godine (Strojarstvo, Brodogradnja, Elektrotehnika i Računarstvo), preddiplomski stručni studiji u trajanju od tri godine (Strojarstvo, Brodogradnja i Elektrotehnika), diplomski studiji u trajanju od dvije godine (Strojarstvo, Brodogradnja, Elektrotehnika i Računarstvo) i poslijediplomski doktorski studij iz tehničkih znanosti u trajanju od tri godine. Na Fakultetu se izvodi više programa za cjeloživotno obrazovanje, tečajeva i seminara.

Znanost

Fakultet surađuje s približno 100 inozemnih i hrvatskih akademskih institucija i dio je Central European Exchange Program for University Studies (CEEPUS), u velikom broju znanstvenoistraživačkih projekata resornoga ministarstva i projekata koje financiraju lokalna uprava i gospodarstvo. Suorganizator je triju međunarodnih znanstvenih skupova koji se održavaju bijenalno: od 1990. međunarodni kongres Energija i okoliš u Opatiji (u početku Energija i zaštita čovjekove okoline), međunarodni znanstveni skup AMST – International Conference on Advanced Manufacturing Systems and Technology te od 2005. Savjetovanje o morskoj tehnologiji In memoriam Zlatku Winkleru, a u više je navrata bio organizator skupova Teorija i praksa brodogradnje In memoriam Leopold Sorta i Međunarodni simpozij Peter Salcher & Ernst Mach.

Na Fakultetu djeluju ili su djelovali znanstvenici nagrađeni → Državnim nagradama za znanost i za znanstvenoistraživački rad u području tehničkih znanosti. Dobitnici Godišnje nagrade za znanost su → Goran Turkalj 2005., → Božo Smoljan 2002., Luka Sopta 2001., → Bernard Franković 2000., → Zoran Mrša 1999. i → Josip Brnić 1997., a dobitnici Nagrade »Nikola Tesla« su → Ivan Katavić 1984., → Alice Vučinić 1983., → Zlatko Winkler 1976. i → Jože Pirš 1974. Nagrada »Nikola Tesla« 1987., kao i Nagrada za životno djelo 2011. dodijeljene su → Elsu Kuljaniću, a Nagrada za životno djelo 1976. dodijeljena je → Miroslavu Mikuličiću. Godišnja nagrada znanstvenim novacima dodijeljena je Marku Čanađiji 2002. i Senki Vuković 1998.

Nakladništvo

Fakultet tri puta na godinu izdaje znanstveni časopis (Zbornik radova, 1970–88; Zbornik Tehničkog fakulteta Rijeka, 1988–95; → Engineering Review, od 1995) koji donosi znanstvene i stručne radove iz područja brodogradnje, elektrotehnike, građevinarstva, računarstva i strojarstva. Danas se časopis Engineering Review izdaje u sunakladništvu s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci.

Suradnja s gospodarstvom

Osnutak Fakulteta izravno je povezan s kadrovskim potrebama brodogradnje i prateće industrije riječkoga, istarskoga i primorsko-goranskoga kraja. U prvih deset godina suradnja je bila usko vezana uz brodograđevnu industriju, u području brodogradnje, brodskog strojarstva i brodske elektrotehnike, te se potom proširila i u područja toplinske tehnike i termoenergetike, istraživanja i primjenu Sunčeve energije i drugih obnovljivih izvora energije te energetsku učinkovitost. Veći broj stručnjaka Fakulteta sudjeluje u gospodarskim projektima, studenti odlaze na stručnu praksu, a gospodarstvenici dolaze na Fakultet na seminare, radionice, programe cjeloživotnog obrazovanja i poslijediplomski doktorski studij.


Ostali podatci
Što pročitati?

Monografija: S prikazom razvoja tehnike i znanosti te početka visokoškolskog tehničkog obrazovanja u Rijeci. Rijeka, 2000.

Tehnički fakultet u Rijeci

Visokoškolska i znanstvena ustanova, osnovana 1960., koja obuhvaća sveučilišne i stručne preddiplomske studijske programe i sveučilišne diplomske studijske programe u području strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike i računarstva te omogućuje stjecanje doktorata znanosti u području tehničkih znanosti, polja strojarstva, brodogradnje i elektrotehnike, te temeljnih i interdisciplinarnih tehničkih znanosti.

Opći podatci

Kategorije i područja
Kategorija
Područje