Objavljeno:
Ažurirano: 29. studenoga 2018

Zavod za pomorsku medicinu (ZPM), dio Vojnoga zdravstvenog središta Zapovjedništva za potporu Oružanih snaga RH, osnovan u Splitu 1964. kao Institut pomorske medicine JRM-a. Bavi se organiziranjem, koordinacijom i unapređenjem zdravstvene potpore u području pomorske, podvodne i hiperbarične medicine te medicinom rada. Nalazi se na Križinama u Splitu te zapošljava oko 45 djelatnika, od kojih je četrnaest liječnika. Sve donedavna Zavod je bio jedina institucija na istočnojadranskoj obali opremljena barokomorom za pružanje prve pomoći kod ronilačke, kesonske i dekompresijske bolesti.

Povijesni razvoj

U više od pola stoljeća svoje povijesti Zavod je mijenjao i nazive i organizacijsku strukturu, a razvio se iz Higijensko-epidemiološkog instituta JRM-a.

Higijensko-epidemiološki institut (1954–64) bio je dio Medicinskoga centra JRM-a, a njegovim osnivanjem započeo je razvoj pomorske medicine u Hrvatskoj i napredak u području mikrobiologije i kemijsko-sanitarne kontrole vode i prehrambenih proizvoda. Institut je pridonio i provedbi višegodišnjega programa proučavanja uzroka i suzbijanju epidemije crijevnih zaraznih bolesti nakon II. svj. rata.

Institut pomorske medicine JRM (1964–91) utemeljio je i prvi je voditelj bio Ernst W. Zorn. Institut su činili Odjel za pomorsku medicinu, Odjel za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, te Kemijsko-toksikološki, Mikrobiološki i Epidemiološki odjel. Odjel za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, utemeljio je i do 1987. vodio Stracimir Gošović. Godine 1966. organiziran je prvi tečaj podvodne medicine i tečaj dubinskoga ronjenja do 200 m, a 1969. počela je primjena hiperbaričnoga kisika u kliničke svrhe. U Institutu su provedena mnogobrojna znanstvena istraživanja, osobito iz područja neurotoksičnoga djelovanja kisika. Razvijene su metode za ispitivanje ronilačke opreme i opreme za spašavanje podmorničara, određivala se energetska potrošnja pomorskih diverzanata, za što je razvijena vlastita originalna oprema. Liječeni su oboljeli od najtežih oblika dekompresijske bolesti i barotraumatske plinske embolije. Djelatnici Odjela sudjelovali su i u tehničkim ispitivanjima novih podmornica te vježbama spašavanja podmorničara. S. Gošović ostavio je izniman trag i u izdavačkoj djelatnosti Instituta kao autor knjiga Ronjenje u sigurnosti (1971−2011., prevedena na engleski 1993), Priručnik za profesionalna i vojna ronjenja (1997), Temelji vojnobrodske i podvodne medicine sa zaštitom dišnog sustava (2000) i Priručnik za komercijalna i mornarička dubinska ronjenja (2008).

Institut pomorske medicine HRM-a (1991–2008), osnovan nakon izbijanja Domovinskog rata i napuštanja JNA prostorija dotadašnjeg instituta, nastavlja tradiciju djelovanja u području pomorske medicine. Tijekom Domovinskoga rata pružao je specifičnu zdravstvenu zaštitu pripadnicima Oružanih snaga RH u području epidemiologije, preventivne medicinske zaštite, sanitarne kemije i toksikologije te mikrobiologije, a hiperbaričnom oksigenacijom uspješno se liječilo 200 ranjenika. Djelatnici Instituta radili su mnogobrojne kemijske i bakteriološke analize uzoraka vode i hrane, nadzirali uvjete boravka i rada u postrojbama HV-a i sudjelovali u sanitetskom osiguranju postrojbi na terenu.

U sklopu znanstvenih istraživanja u Institutu otkriveno je da se tzv. dušikova narkoza ili dušikovo pijanstvo u ronjenju na komprimirani zrak javlja već na dubini od 10 m (što se prije smatralo nemogućim), istraženi su do tada nepoznati učinci podvodnih eksplozija na ronioce, učinci dugotrajne dehidracije ili žeđi na promjene psihomotorike ili ponašanja ispitanika, učinci hiperbaričnoga kisika na ozdravljenje moždanog apscesa, i dr.

Zavod za pomorsku medicinu (od 2008) nastao je preustrojem Oružanih snaga RH, od kada više nije u sastavu HRM-a. Zavod čine Odjel medicine rada, Odjel za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu, Odjel za obuku i Odsjek za potporu.

Odjel medicine rada bavi se medicinom rada u Oružanim snagama RH. Ondje se obavljaju pregledi kandidata za djelatnu vojnu službu, dragovoljnih ročnika, kandidata za mirovne misije i operacije te povratnika iz njih. Odjel za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu unapređuje zdravstvenu potporu u području medicine ronjenja te razvija metode liječenja bolesti primjenom udisanja čistoga kisika pri povišenome tlaku u barokomorama ili hiperbaričnim komorama. Odjel za obuku provodi tečajeve zbrinjavanja hitnih stanja za potrebe zdravstvene službe Oružanih snaga RH te sudjeluje u izradbi doktrine i standarda zdravstvene službe Oružanih snaga RH. Zavod za pomorsku medicinu bavi se i pomorskom epidemiologijom, kemijskom analizom ronilačkih plinova, psihologijom, medicinom traganja i spašavanja na moru te medicinskim vještačenjem u pomorstvu. Zavod surađuje sa zdravstvenim ustanovama Kliničkim bolničkim centrom Split i Općom bolnicom Šibenik te pacijentima tih bolnica pruža usluge hiperbarične oksigenoterapije. Hiperbarična komora također služi za liječenje specifičnih ronilačkih bolesti, a kako su ronilački incidenti vojnih ronilaca iznimno rijetki, većinom služi za liječenje civila. U Zavodu se organiziraju i održavaju tečajevi stručnog osposobljavanja zdravstvenog osoblja iz pomorske, podvodne i hiperbarične medicine. Stručno osoblje Zavoda sudjeluje u provedbi nastave na Medicinskom, Pomorskom i Kineziološkom fakultetu u Splitu te surađuje s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Prvi zapovjednik ustanove nakon osamostaljenja RH bio je Bashkim Agolli (1991−92), a zatim Josip Blažević (1992−96), Darko Ropac (1996−2002), Ivan Bagarić (2003), Nadan M. Petri (2004−11) te Mario Dadić (od 2011).


Ostali podatci
Što pročitati?

M. Dadić: Povijest Zavoda za pomorsku medicinu i njegovo mjesto u sustavu vojnog i civilnog zdravstva. Javno zdravstvo, 7(2013) 1, str. 4–7.

M. Pervan-Stipić: Razgovor s brigadirom Nadanom Petrijem, zapovjednikom Instituta pomorske medicine. Hrvatski vojnik, 3(2006) 71, str. 4–7.

Zavod za pomorsku medicinu
Barokomora Zavoda za pomorsku medicinu

Danas ustrojstvena cjelina Vojnog zdravstvenog središta Zapovjedništva za potporu, koja obavlja preventivnomedicinsku, kurativnu i nastavnu djelatnostu, a u početku Higijensko-epidemiološki institut osnovan 1954.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Split
Godina osnutka
1964.
Prijašnji nazivi

Institut pomorske medicine JRM (1964–91)

Institut pomorske medicine HRM (1991–2008)

Zavod za pomorsku medicinu (od 2008)

Povezane osobe

Kategorije i područja
Kategorija
Potkategorija
Područje