Objavljeno:
Ažurirano: 3. prosinca 2018

medaljerstvo, izradba medalja, reljefom ukrašenih metalnih pločica kružna ili drugog oblika od zlata, srebra, bronce, olova i različitih legura. Prva tehnika izradbe bilo je lijevanje s pomoću kalupa, potom od XVI. st. i kovanje, a od XIX. st. galvanoplastički postupak.

Medalja s likom A. Starčevića, avers, rad V. Radauša, 1943., Arheološki muzej, Zagreb

Medalja s likom A. Starčevića, revers, rad V. Radauša, 1943., Arheološki muzej, Zagreb

Prve medalje izrađene od bronce nastale su u doba kasnoga Rimskoga Carstva (IV–V. st.), a medaljerstvo se intenzivno razvija u doba renesanse u Italiji. Prvi hrvatski medaljer bio je Pavko Antojević, poznatiji kao Pavao Dubrovčanin, koji je oko 1450. djelovao u Napulju. U Hrvatskoj se medaljerska umjetnost javila razmjerno kasno. Prvu sačuvanu medalju kovanu na hrvatskom tlu izradio je 1707. kalupar dubrovačke kovnice novca Talijan Pavao Lonciares, podrijetlom iz Napulja, kao spomen na svečano polaganje temeljnoga kamena crkve sv. Vlaha. Svojim promjerom (37 mm) i strukturom izravno je slijedila dubrovački novac. Strani su umjetnici podmirivali domaće narudžbe do sredine XIX. st., kada je Franjo Karress (?–1889) osnovao prvu domaću graversku radionicu u Zagrebu. U njegovoj je radionici zanat izučio Josip Radković (1860–1924), autor prve hrvatske gospodarske medalje; on je 1881. otvorio vlastitu radionicu koja je s vremenom postala najveća u zemlji. Zagrebačko je medaljerstvo dosegnulo vrhunac pojavom velikih majstora Rudolfa Valdeca (1872–1928), koji se kao izraziti portretist ograničio na prikazivanje portreta na medaljama u formi plakete (medalje pravokutna oblika), Roberta Frangeša-Mihanovića (1877–1940), koji je izvanrednim komponiranjem motiva u malu površinu autor naših najoriginalnijih medalja, i Ive Kerdića (1881–1953), autora više od 400 medaljerskih radova. Nakon II. svj. rata vodeći medaljeri u Hrvatskoj bili su Vanja Radauš (1906–75) i Želimir Janeš (1916–96), a suvremeno medaljerstvo predstavljaju Zdravko Brkić (1949) i Damir Mataušić (1954). Poduzeća koja su se bavila medaljerstvom i surađivala s hrvatskim medaljerima bila su zagrebački Engelsrath i Šimić (druga polovica XIX. st.), Griesbach i Knaus (1925–39), Umjetna radiona Zagreb, varaždinska Prva zlatarska i rezbarska radiona Fran Sorlini (osnovana 1896). Danas se proizvodnjom medalja bave → IKOM i Hrvatski novčarski zavod (osnovan 1993) i dr.


Ostali podatci
Što pročitati?

I. Kampuš, I. Mirnik: Zagrebački novac i medalje. Izložba u povodu 720. godišnjice rada zagrebačke kovnice. Zagreb, 1981., str. 17.

B. Mesinger: Medaljer Damir Mataušić (monografija). Varaždin – Zagreb, 1998.

V. Huzjan: Odlikovanja i plaketa Vatroslava Jagića. Historia Varasdiensis, 1(2011) 1, str. 183–194.

Što posjetiti?

Hrvatski povijesni muzej, Zbirka odlikovanja, medalja, plaketa, značaka

Muzej grada Zagreba, Zbirka plaketa, medalja i značaka

Hrvatski pomorski muzej Split, Zbirka odličja, medalja i plaketa

Muzej Slavonije, Zbirka medalja i plaketa

medaljerstvo
Medalja u povodu 90. rođendana J. J. Strossmayera, rad R. Valdeca, 1905., Arheološki muzej, Zagreb

Izradba medalja, reljefom ukrašenih metalnih pločica kružnog ili drugog oblika od zlata, srebra, bronce, olova i različitih legura.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje