Najnoviji članci

Dioklecijanova palača, carska rezidencija u Splitu koju je oko 300. podignuo rimski car Dioklecijan. Ima elemente carske vile, helenističkoga grada i utvrđenoga vojnog logora. Jedno je od najbolje očuvanih ostvarenja…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura

Čovjek i svemir, astronomsko-astronautički i popularno znanstveni časopis Zvjezdarnice u Zagrebu. Izlazi od 1956. pod nazivom Zemlja i svemir, a 1970. mijenja naziv u Čovjek i svemir. U razdoblju 1963−86.…

Objavljeno: .
Kategorija: časopisi

Matković, Ante (Grubine kraj Imotskoga, 1. VI. 1928 – Split, 31. VIII. 1996) građevinski inženjer i stručnjak za organizaciju i tehnologiju građenja.

Na Građevinskom odsjeku Tehničkoga fakulteta u Zagrebu diplomirao…

Objavljeno: .
Područje: građevinarstvo
Kategorija: osobe

Pušić, Tanja (Mostar, 15. III. 1962), tekstilno-tehnološka inženjerka, stručnjakinja za njegu i oplemenjivanje tekstila.

Diplomirala je 1986. na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehnološkoga fakulteta (→ Tekstilno-tehnološki fakultet) u…

Objavljeno: .
Područje: tekstilstvo
Kategorija: osobe

Poslovno-stambena zgrada Herzog u Zagrebu, jedan od najvažnijih primjera zagrebačke moderne, smještena je u ulici Pod zidom, tik do glavnoga gradskog trga.

Građena je 1928–31 (projektanti: I. Fischer, Z. Dumengjić).…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: objekti

Pintarić, Antun (Osijek, 14. VII. 1954 – Osijek, 23. IX. 2015), strojarski inženjer, stručnjak za materijale.

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu diplomirao je 1978., magistrirao 1986. te…

Autor: J. Lukec
Objavljeno: .
Područje: elektrotehnika
Kategorija: osobe

Atalić, Josip (Otočac, 8. IX. 1976), građevinski inženjer, stručnjak za potresno inženjerstvo.

Na Građevinskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 2001. te doktorirao 2011. disertacijom Utjecaj kontaktnih naprezanja na…

Objavljeno: .
Područje: građevinarstvo
Kategorija: osobe

Kečkemet, Duško (Supetar, 4. VI. 1923 – Split, 12. V. 2020), povjesničar umjetnosti i kulture; među ostalim istaknuo se radovima koji svjedoče o njegovu dubokom promišljanju…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Buškariol, Frane (Vis, 29. XII. 1918 – Split, 15. XI. 2010), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama zgrada raznovrsne namjene u Splitu i diljem Dalmacije.

Završio je…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Muljačić, Slavko (Split, 21. I. 1926 – Split, 1. II. 2005), arhitekt, zapažen po opusu realizacija zgrada raznovrsne namjene u Dalmaciji.

Diplomirao je 1951. na Arhitektonskom…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Izdvojeni članci

Društvo južnih željeznica (K. k. privilegierte Südbahn-Gesellschaft, Carsko kraljevsko povlašteno društvo južnih željeznica), privatno željezničko društvo sa sjedištem u Beču, konstituirano 1858. na temelju nekoliko prethodnih društava. U početku…

Objavljeno: .
Područje: promet
Kategorija: poduzeća

Hrvatski željeznički muzej (HŽM), specijalizirani tehnički muzej državnoga djelokruga koji se bavi prikupljanjem, čuvanjem, zaštitom, obnovom i prezentacijom željezničkih vozila, strojeva, uređaja, arhivskog i drugoga gradiva vezanoga uz nastanak i…

Objavljeno: .
Područje: strojarstvo
Kategorija: muzeji

Schwarz, David (Keszthely, Mađarska, 7. XII. 1850 − Beč, 13. I. 1897), izumitelj, idejni tvorac prvoga zračnog broda krute konstrukcije.

Od 1860-ih živio je u Županji,…

Objavljeno: .
Područje: zrakoplovstvo
Kategorija: izumitelji

mineralna gnojiva, anorganske i organske tvari koje se rabe u poljoprivredi za poboljšanje rasta i prinosa biljaka. Proizvode se industrijski uporabom prirodnih mineralnih sirovina, zemnoga ili prirodnoga plina (metana), te…

Autor: A. Jukić
Objavljeno: .
Kategorija: opći pojmovi

deterdženti (detergenti), industrijski proizvodi za odstranjivanje nečistoća, ponajprije za pranje rublja u vodi. U širem značenju se pod deterdžentima razumiju i različita sredstva za pranje i čišćenje (npr. posuđa, sagova…

Objavljeno: .
Kategorija: opći pojmovi

ugljen, energetska mineralna sirovina, odn. zapaljiva organska sedimentna stijena nastala raspadanjem i taloženjem biljnih tvari. Sadržava ugljik, vodik i kisik, te u manjoj mjeri dušik i sumpor.…

Objavljeno: .
Kategorija: opći pojmovi

vojna odora, posebno, strogo i točno propisano odijelo (određena oblika, tkanine, boje, kroja i svih pojedinosti) koje javno pokazuje pripadnost nekoj vojnoj formaciji i činove unutar te formacije.

Hrvatske vojne…

Objavljeno: .
Područje: tekstilstvo
Kategorija: opći pojmovi

furnir, tanki listovi drva debljine do 7 mm, proizvedeni tehnikama piljenja, rezanja ili ljuštenja.

Piljeni furnir se danas proizvodi rijetko, jer se takvim načinom izradbe stvaraju veliki gubitci u…

Objavljeno: .
Područje: šumarstvo
Kategorija: opći pojmovi

knjigoveštvo, završni dio grafičke proizvodnje koji obuhvaća izradbu knjižnoga bloka i korica te njihovo povezivanje u gotov grafički proizvod (knjiga, časopis, brošura, kalendar, bilježnica, mapa i sl.).

  …
Objavljeno: .
Kategorija: opći pojmovi

3. maj brodogradilište d. d., jedno od najvećih hrvatskih brodogradilišta, osnovano u Rijeci 1892.

Razdoblje do kraja I. svj. rata

Brodogradnja se na riječkom području osobito razvila potkraj…

Objavljeno: .
Područje: brodogradnja
Kategorija: poduzeća

Jeste li znali?

Baterijska svjetiljka Maglite, koju od 1979. proizvodi američki inovator hrvatskoga podrijetla Ante Maglica, uporabom u državnoj službi postala je simbolom stabilnosti američkoga načina života.
Porinuću nave Imperatrice Elisabetta, tada najvećega drvenog broda ne samo u Austro-Ugarskoj Monarhiji nego i na cijelom Sredozemlju, nosivosti 2500 t, izgrađene 1875. u brodogradilištu Nikole Martinolića, bio je nazočan i austrougarski car Franjo Josip I.
Najviša građevina u Hrvatskoj je dimnjak termoelektrane Plomin visine 340 m, izgrađen 2000.
Nava Dvanaesti dubrovački, izgrađena 1875. u gruškome brodogradilištu, bio je drugi brod po veličini (nakon Imperatrice Elisabetta) u austrijskoj trgovačkoj mornarici.
Šibenčanina Fausta Vrančića, koji je u svojoj knjizi Novi strojevi (oko 1615), među ostalim, opisao konstrukciju padobrana, općenito se smatra izumiteljem te naprave.
Hvaranin Ivan Vučetić izumio je 1891. daktiloskopiju, sustav identifikacije uz pomoć otiska prsta, koja se do danas rabi diljem svijeta.
Prvi hrvatski riječni parobrod Sloga zaplovio je Savom 1844., a prvi hrvatski morski parobrod Hrvat zaplovio je Jadranom 1872.
Ivan Visin svojim brodom Splendido oplovio je 1852–59. svijet, preplovivši 101 297 nautičkih milja. Nakon Ferdinanda Magellana bio je peti kojemu je to uspjelo.
Hrvatska spada među nekoliko pionirskih zemalja u svijetu u kojima se sredinom XIX. st. istraživala, vadila i prerađivala nafta. U Europi se ranije naftom zarađivalo jedino u Rusiji, Francuskoj, Rumunjskoj i Njemačkoj.
Prvi parobrod austrijske ratne mornarice Maria Anna izgrađen je 1836. u kraljevičkom brodogradilištu osnovanom 1729., a likvidiranom 2013.
Prvi aerodrom u Hrvatskoj bilo je vojno vježbalište između Selske ceste i potoka Črnomerca u Zagrebu, gdje je 1910. izgrađen i uzletio zrakoplov Slavoljuba Penkale.
U radobojskom sumporokopu prvi je put primijenjen stroj za rafiniranje sumpora koji je u svijetu poznat kao radobojski stroj. Izlagan je i na velikim svjetskim izložbama, npr. u Londonu 1851. na velikoj izložbi industrijske djelatnosti.
Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975., surađivao je s mnogim hrvatskim znanstvenicima te se smatra osnivačem Zagrebačke škole organske kemije.
Zagrebačka Prvomajska je 1984. proizvela numerički upravljanu, fleksibilnu transfer liniju, svrstavši se među malobrojne svjetske proizvođače te visokotehnološke opreme.
Prva taksistica bila je Zadranka Nerina Ćorić (1933), koja je 1951−53. bila vozačica u očevu prijevozničkom obrtu.