Najnoviji članci

Dioklecijanova palača, carska rezidencija u Splitu koju je oko 300. podignuo rimski car Dioklecijan. Ima elemente carske vile, helenističkoga grada i utvrđenoga vojnog logora. Jedno je od najbolje očuvanih ostvarenja…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura

Čovjek i svemir, astronomsko-astronautički i popularno znanstveni časopis Zvjezdarnice u Zagrebu. Izlazi od 1956. pod nazivom Zemlja i svemir, a 1970. mijenja naziv u Čovjek i svemir. U razdoblju 1963−86.…

Objavljeno: .
Kategorija: časopisi

Matković, Ante (Grubine kraj Imotskoga, 1. VI. 1928 – Split, 31. VIII. 1996) građevinski inženjer i stručnjak za organizaciju i tehnologiju građenja.

Na Građevinskom odsjeku Tehničkoga fakulteta u Zagrebu diplomirao…

Objavljeno: .
Područje: građevinarstvo
Kategorija: osobe

Pušić, Tanja (Mostar, 15. III. 1962), tekstilno-tehnološka inženjerka, stručnjakinja za njegu i oplemenjivanje tekstila.

Diplomirala je 1986. na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehnološkoga fakulteta (→ Tekstilno-tehnološki fakultet) u…

Objavljeno: .
Područje: tekstilstvo
Kategorija: osobe

Poslovno-stambena zgrada Herzog u Zagrebu, jedan od najvažnijih primjera zagrebačke moderne, smještena je u ulici Pod zidom, tik do glavnoga gradskog trga.

Građena je 1928–31 (projektanti: I. Fischer, Z. Dumengjić).…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: objekti

Pintarić, Antun (Osijek, 14. VII. 1954 – Osijek, 23. IX. 2015), strojarski inženjer, stručnjak za materijale.

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu diplomirao je 1978., magistrirao 1986. te…

Autor: J. Lukec
Objavljeno: .
Područje: elektrotehnika
Kategorija: osobe

Atalić, Josip (Otočac, 8. IX. 1976), građevinski inženjer, stručnjak za potresno inženjerstvo.

Na Građevinskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 2001. te doktorirao 2011. disertacijom Utjecaj kontaktnih naprezanja na nosivost tradicijskih…

Objavljeno: .
Područje: građevinarstvo
Kategorija: osobe

Kečkemet, Duško (Supetar, 4. VI. 1923 – Split, 12. V. 2020), povjesničar umjetnosti i kulture; među ostalim istaknuo se radovima koji svjedoče o njegovu dubokom promišljanju…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Buškariol, Frane (Vis, 29. XII. 1918 – Split, 15. XI. 2010), arhitekt, zapažen po mnogobrojnim realizacijama zgrada raznovrsne namjene u Splitu i diljem Dalmacije.

Završio je…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Muljačić, Slavko (Split, 21. I. 1926 – Split, 1. II. 2005), arhitekt, zapažen po opusu realizacija zgrada raznovrsne namjene u Dalmaciji.

Diplomirao je 1951. na Arhitektonskom…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: osobe

Izdvojeni članci

razminiranje, otkrivanje, uklanjanje, deaktiviranje ili uništavanje mina, a u širem smislu i neeksplodiranoga streljiva te improviziranih eksplozivnih sredstava. Taktičko razminiranje uglavnom se provodi u ratu za omogućavanje prolaska vojnih snaga…

Autor: K. Kužić
Objavljeno: .
Područje: vojna tehnika
Kategorija: opći pojmovi

Hanaman, Franjo (Drenovci, 30. VI. 1878 – Zagreb, 23. I. 1941), kemijski inženjer, izumitelj električne žarulje s volframovom žarnom niti.

Realnu je gimnaziju završio u Zemunu…

Objavljeno: .
Kategorija: osobe

Uljanik d. d., grupa društava brodograđevne industrije u Puli, sljednik brodogradilišta osnovanoga 1856. kao Pomorski arsenal (K. u. k. Kriegsmarine See Arsenal – Carski i kraljevski pomorski arsenal ratne…

Objavljeno: .
Područje: brodogradnja
Kategorija: poduzeća

Schwarz, David (Keszthely, Mađarska, 7. XII. 1850 − Beč, 13. I. 1897), izumitelj, idejni tvorac prvoga zračnog broda krute konstrukcije.

Od 1860-ih živio je u Županji,…

Objavljeno: .
Područje: zrakoplovstvo
Kategorija: izumitelji

zgrade za kulturu, građevine namijenjene smještaju i odvijanju kulturnih sadržaja, tj. izlaganju i pohrani umjetničkih djela i muzejskih zbirki (muzeji, galerije, umjetnički paviljoni), smještaju knjižničnih zbirki (knjižnice ili biblioteke), zbirki…

Objavljeno: .
Područje: arhitektura
Kategorija: opći pojmovi

mineralna gnojiva, anorganske i organske tvari koje se rabe u poljoprivredi za poboljšanje rasta i prinosa biljaka. Proizvode se industrijski uporabom prirodnih mineralnih sirovina, zemnoga ili prirodnoga plina (metana), te…

Autor: A. Jukić
Objavljeno: .
Kategorija: opći pojmovi

stanična kultura (kultura stanica), uzgoj živih stanica izvan organizma, u odgovarajućem hranjivom mediju. Isprva su se takvi postupci većinom provodili radi provođenja pokusa i istraživanja, dok se danas sve više…

Objavljeno: .
Područje: biotehnologija
Kategorija: opći pojmovi

šumarstvo, znanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanja šumskih ekosustava za trajnu dobrobit čovjeka, društva, okoliša i gospodarstva. Složena je djelatnost koja sadržava biološku, ekološku, tehničku i ekonomsku komponentu. Brine…

Autor: I. Anić
Objavljeno: .
Područje: šumarstvo
Kategorija: opći pojmovi

željeznica, kopneni prometni sustav u kojem se vozila kreću prisilno vođena po unaprijed pripremljenome putu. Glavni su tipovi željeznice adhezijska (gradska, prigradska, podzemna željeznica, tramvaj), specijalna (jednotračna željeznica, uspinjača, žičara),…

Objavljeno: .
Područje: promet
Kategorija: opći pojmovi

urarstvo, djelatnost i umijeće konstruiranja, izradbe, popravka i održavanja javnih, kućnih i osobnih satova (ura). U užem smislu uglavnom podrazumijeva obrtničku i manufakturnu proizvodnju mehaničkih satova, a u širem i…

Objavljeno: .
Područje: strojarstvo
Kategorija: opći pojmovi

Jeste li znali?

Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975., surađivao je s mnogim hrvatskim znanstvenicima te se smatra osnivačem Zagrebačke škole organske kemije.
Preteču modernih aerodinamičnih tunela izgradili su Peter Salcher i John Whitehead 1888. u riječkoj tvornici torpeda, radi snimanja pojava oko objekta u nadzvučnoj zračnoj struji.
Prvi strojarski kolegiji na visokoškolskoj razini počeli su se predavati u Hrvatskoj 1866. na Mornaričkoj akademiji u Rijeci.
Prvi hrvatski automobilni klub osnovan je 1906. u Zagrebu, samo tri godine nakon prvoga njemačkog kluba i deset godina nakon francuskoga, austrijskoga i belgijskoga.
Proizvodni pogon karlovačke tvornice ŽE-ČE u Tuškanovoj ulici ostao je od 1925. do prestanka proizvodnje 2005. praktički neizmijenjen, a zbog djelomice sačuvanih postrojenja i strojeva spomenik je industrijske arhitekture izrazite arhitektonske i tehničke vrijednosti.
Prvom tvornicom torpeda u svijetu postala je 1868. riječka tvornica Stabilimento tecnico fiumano, a u sljedećih stotinjak godina proizvela je oko 20 000 tih složenih naprava.
Porinuću nave Imperatrice Elisabetta, tada najvećega drvenog broda ne samo u Austro-Ugarskoj Monarhiji nego i na cijelom Sredozemlju, nosivosti 2500 t, izgrađene 1875. u brodogradilištu Nikole Martinolića, bio je nazočan i austrougarski car Franjo Josip I.
Mehanička olovka, tzv. penkala, koju je Slavoljub Penkala patentirao 1906. te proizvodio u svojoj tvornici, prodana je u više od 100 000 primjeraka diljem svijeta.
Najveće zvono u Hrvatskoj je zvono Svetoga Trojstva zagrebačke katedrale, visine i promjera približno 2,2 m, a izlio ga je 1843. Henrik Degen.
Lujzinska cesta, izgrađena 1803–11. između Karlovca i Rijeke, zahvaljujući dobrim tehničkim elementima i izvedbi, bila je uzor za gradnju novih cesta u Austro-Ugarskoj.
Zagrebačka Prvomajska je 1984. proizvela numerički upravljanu, fleksibilnu transfer liniju, svrstavši se među malobrojne svjetske proizvođače te visokotehnološke opreme.
Koncepciju svemirske orbitalne postaje nalik kotaču, opisanu u djelu Odiseja u svemiru 2001. A. Clarka, osmislio je 1929. Puljanin slovenskoga podrijetla Herman Potočnik Noordung.
Prvi putnički brod na dizelski pogon u svijetu bio je motorni brod Brioni, izgrađen 1910. u Trstu za Upravu Brijunskog otočja iz Pule, a do 1968. plovio je za riječku Jadroliniju.
Najviša građevina u Hrvatskoj je dimnjak termoelektrane Plomin visine 340 m, izgrađen 2000.
Dubrovački karakun je u XVI. st. bio najveći trgovački brod na svijetu pa su stoga Englezi nazivom argosy, prema starom obliku imena za Dubrovnik, nazivali svaki veliki trgovački brod toga doba.