Akademija za primijenjenu umjetnost (APU), visokoškolska ustanova za stručnu izobrazbu umjetnika primijenjenih umjetnosti koja je djelovala 1949–55. u Zagrebu. Koncipirana na idejama Bauhausa, pridavala je posebnu važnost praktičnoj nastavi u…
Područje: arhitektura
Aksmanović, Vladoje (do 1922. Viktor Axmann) (Osijek, 29. VIII. 1878 – Valpovo, 3. III. 1946), arhitekt, jedan od najznačajnijih osječkih arhitekata i urbanista u prvoj…
Albini, Alfred (Graz, 15. VII. 1896 – Zagreb, 4. XI. 1978), arhitekt, predstavnik umjerenoga modernizma u arhitekturi.
Studij arhitekture započeo je 1919. na Tehničkoj visokoj školi…
Aleši, Andrija (Alessi, Alexi) (Drač, Albanija, oko 1420. ili 1425 – Split, 1504. ili 1505), graditelj i kipar, uz → Jurja Dalmatinca i → Nikolu Firentinca jedan od…
Amfiteatar u Puli, jedan od najvećih i najbolje očuvanih rimskih amfiteatara u svijetu; vanjskih je izmjera 132,5 m × 105,1 m, a mogao je primiti 25…
Andrijević, Svebor (Zagreb, 20. VII. 1969), arhitekt i urbanist, istaknuo se projektiranjem stambeno-poslovne arhitekture.
Diplomirao je 1998. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu, gdje je 2015. doktorirao disertacijom Specifični…
antičko graditeljstvo, arhitektonsko-urbanističko stvaralaštvo starovjekovnoga razdoblja formirano na širim grčko-rimskim prostorima (okvirno od kraja II. tisućljeća pr. Kr. do VI. st.). Na području Hrvatske razvijalo se od doba grčke kolonizacije…
Antolić, Vlado (Vladimir) (Dežanovac, 4. VI. 1903 – Zagreb, 13. V. 1981), arhitekt i urbanist, osnivač Urbanističkoga instituta Hrvatske i Zavoda za urbanizam grada Zagreba.
Arena Zagreb, najveća sportska dvorana u Hrvatskoj; može primiti 15 000 do 24 000 gledatelja, a natkrivena je inovativnom visećom konstrukcijom raspona 110 m.
Arhitektonski fakultet, visokoškolska i znanstvenoistraživačka ustanova Sveučilišta u Zagrebu koja izvodi sveučilišne studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini u znanstvenom polju arhitekture i urbanizma te predstavlja središte njegova razvoja…
Arhitektonski odjel Akademije likovnih umjetnosti, studij arhitekture koji je djelovao u Zagrebu u razdoblju 1926–43. te 1952–61. pod vodstvom arhitekta → Drage Iblera.
Arhitektonski projektni zavod (APZ), organizacija za arhitektonsko projektiranje osnovana u Zagrebu 1946. pod imenom Zemaljski građevno-projektni zavod NRH. Bio je prva i središnja takva organizacija u zemlji, a djelovao je…
Arhitektonski projektni zavod Plan (APZ Plan), organizacija za arhitektonsko projektiranje osnovana u Zagrebu 1951. Nastala je izdvajanjem Odjela industrijske arhitekture iz → Arhitektonskoga projektnoga zavoda predvođenoga → Stjepanom…
arhitektura, djelatnost i umijeće projektiranja građevina i njihova estetskog oblikovanja.
Arhitektura je kompleksna djelatnost koja obuhvaća mnogobrojne grane ljudske aktivnosti od antropologije, ekonomije, povijesti umjetnosti, etike, estetike do medicine, matematike,…
Arhitektura, stručni i znanstveni časopis → Udruženja hrvatskih arhitekata. Pokrenut je 1947. s podnaslovom Mjesečnik za arhitekturu, urbanizam i primijenjenu umjetnost, a prvi izdavač bio je Savez društava…
asfalt, prirodna ili umjetna mješavina asfaltnih bitumena i mineralnih tvari; u tehničkom smislu, mješavina mineralnih agregata i bitumenskih (ili katranskih) veziva dobivenih proizvodnim procesom. Asfaltni bitumen crna je, ljepljiva, čvrsta…
Auer, Bela (Zagreb, 3. X. 1899 – Zagreb, 1. V. 1975), arhitekt, zaslužan za afirmaciju moderne arhitekture u Hrvatskoj.
Auf-Franić, Hildegard (Zagreb, 5. XII. 1941), arhitektica, istaknula se projektiranjem odgojno-obrazovnih ustanova.
Diplomirala je 1965. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu, potom je pohađala i 1967. završila Majstorsku radionicu…
Babić, Ivo (Trogir, 17. VI. 1946), povjesničar umjetnosti i arheolog, istražuje kulturnu baštinu Dalmacije, posebice Trogira i Splita, s naglaskom na njezinoj zaštiti.
Bahovec, Franjo (Samobor, 27. X. 1906 – Zagreb, 25. VII. 1996), arhitekt, predstavnik moderne arhitekture, osobito posvećen projektiranju sportskih objekata.
Diplomirao je arhitekturu 1929. na Tehničkome fakultetu u Zagrebu. Od…
Bakić, Vojin (Bjelovar, 5. VI. 1915 – Zagreb, 18. XII. 1992), kipar, jedan od vodećih autora hrvatske poslijeratne spomeničke arhitekture.
Baldasar, Helen (Dubrovnik, 23. I. 1894 – Splitska, 8. VIII. 1970), arhitekt, predstavnik moderne arhitekture u Sarajevu i Splitu 1930-ih.
Baletić, Bojan (Šibenik, 17. 11. 1957), arhitekt, pionir primjene računala u arhitektonskom projektiranju u nas.
Na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1981. te doktorirao 1996. disertacijom Informacijski…
Baranyai, Aladár (Szászvár, Mađarska, 11. XII. 1879 – Zagreb, 5. I. 1936), arhitekt, među prvima je u hrvatsku arhitekturu unio duh secesije.
Nakon završetka obrazovanja na Graditeljskom odjelu zagrebačke Obrtne…
Barišić Marenić, Zrinka, arhitektica, stručnjakinja za hrvatsku modernu arhitekturu i industrijsku arheologiju.
Diplomirala je 1996. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirala 2002. radom Zgrade za obrazovanje u opusu…
barokno graditeljstvo, arhitektonsko stvaralaštvo krajnje raskošnog i virtuoznog izraza, dominantno u razdoblju od kraja XVI. st. do druge polovice XVIII. st. Nastalo je u razdoblju nakon renesanse (→…
Bartolić, Ivo (Ivan) (Glina, 19. VI. 1912 – Zagreb, 23. VII. 2013), arhitekt, dao je znatan doprinos stvaranju stambene i hotelske arhitekture u Hrvatskoj početkom druge…
Bastl, Vjekoslav (Příbram, Češka, 13. VIII. 1872 – Zagreb, 3. IX. 1947), arhitekt, jedan od predvodnika hrvatske protomoderne u arhitekturi na početku XX. st.
…Bašić, Nikola (Murter, 28. VIII. 1946), arhitekt, predstavnik suvremene arhitekture koju temelji na vrijednostima domaće tradicije, kulture i podneblja.
Diplomirao je 1972. na Arhitektonsko-urbanističkome fakultetu (danas Arhitektonski fakultet)…
Bauer, Bruno (Zagreb, 14. IX. 1884 – München, 30. IX. 1955), arhitekt, predstavnik protomodernističkog izraza u hrvatskoj arhitekturi.