Brodogradilište Punat d. o. o., brodogradilište osnovano 1922. u Puntu na Krku. Osnivač brodogradilišta bio je Nikola Zorić (1897–1981), koji je pokrenuo posao s 11 radnika, na površini od 1654 m2 te dvama navozima. Gradili su se najčešće drveni motorni jedrenjaci do 350 t nosivosti. Bile su to tragete, leuti, brodovi za teret, ribarice i jahte. Za II. svj. rata brodogradilište je više puta bombardirano i znatno oštećeno, no nakon rata brzo je popravljeno, pa su već 1945. započele dvije novogradnje. Nastavljena je tradicija drvene gradnje, pa je 1947–63. izgrađeno 78 različitih drvenih brodova. Od 1951. brodogradilište je poslovalo samostalno, pod današnjim nazivom. Podizala su se skladišta, opremna obala i gatovi, energetska postrojenja te mehanička, električarska, bravarska, drvodjelska, ličilačka, staklarska radionica, radionica za plastificiranje, te brodograđevna hala visine 12 m s mosnom dizalicom nosivosti 5 t. Godine 1961. počela je raditi tvornica vijaka, matica i podložnih pločica od mjedi i čelika. Poslovanje je prošireno 1964. osnutkom marine za prihvat jahti u zimskim mjesecima.
Brodogradilište je osposobljeno i za popravak, rekonstrukciju i gradnju čeličnih i aluminijskih plovnih objekata. Ipak, drvena gradnja ostaje u Puntu trajna orijentacija. Osim punoga drva (hrast kitnjak i lužnjak, jasen, smreka, bor, jela), od 1970. u Puntu se primjenjuju i nove tehnologije gradnje pomoću vodootpornih ljepila i slojevite (lamelirane) izvedbe. Godine 1976. izgrađena je jahta Jadranka, duljine 35 m, istisnine 130 t i brzine 28 čv. Punatsko je brodogradilište sa 180 zaposlenih bilo 1980-ih najveće brodogradilište za gradnju drvenih brodova u Hrvatskoj.
U razdoblju 1947–2007. izgrađeno je ukupno 367 plovila, i to 8 teretnih brodova duljine 18 do 35 m, 10 putničkih duljine 12 do 26 m, 2 prevoznice duljine 14 i 36 m, 40 jahti duljine 6 do 35 m, 15 patrolnih brodova od 10 do 23 m, dva minolovca od 30 m, 10 peljarskih brodova od 11 do 17 m, 40 ribarica od 6 do 25 m, 36 ronilačkih, hidrografskih i školskih barkasa duljine 8 do 23 m, 160 brodica duljine 4 do 11 m, 50 raznovrsnih plovnih objekata od 4 do 25 m. Obavljeni su i mnogobrojni remonti i rekonstrukcije prevoznica za putnike i automobile, poglavito za Jadransku linijsku plovidbu i Rapsku plovidbu.
Godine 1994. brodogradilište je privatizirano, a od 2001. u većinskom je vlasništvu Marine Punat. Danas na površini od 30 000 m2 raspolaže trima navozima i drugom opremom za remont radnih plovila i jahti do 50 m duljine, te zapošljava 20-ak radnika.
J. Žgaljić: Brodogradilište Punat. Otok Krk, Hrvatska. Krčki zbornik (posebno izdanje), 27(1993) 21.
D. Žic-Dunižarić: Marina Punat Grupa. Prvih 50 godina. Punat, 2014.