Hrvatski autoklub (HAK), nacionalna udruga vozača i vlasnika vozila te krovna nacionalna udruga koja objedinjuje rad autoklubova u Hrvatskoj, osnovana 1906. u Zagrebu.

Isprva se nazivao Prvi hrvatski automobilni klub, a poslije Prvi hrvatski moto-klub (od 1921), Automobilistički-motociklistički savez Hrvatske (od 1946), Auto-moto savez Hrvatske (od 1948), dok današnji naziv nosi od 1991.







Ovlasti HAK-a regulirane zakonima su: pružanje tehničke pomoći vozačima na cesti, informiranje javnosti o stanju i prohodnosti cesta u RH, izdavanje međunarodnih vozačkih dozvola, organizacija i provedba vozačkih ispita, homologacija vozila, obavljanje stručnoga nadzora nad radom stanica za tehnički pregled vozila i stručnoga nadzora nad subjektima koji obavljaju osposobljavanje kandidata za vozače, prikupljanje, čuvanje i prodaja vozila i plovila pod carinskim nadzorom i dr. Kako bi pomogao sudionicima cestovnoga prometa, Hrvatski autoklub je 1963. uveo službu pomoći na cestama (koja se od 1970. mogla ostvariti pozivom na broj 987; danas 1987), a 1979. osnovao je informativni centar putem kojega svi korisnici cestovnoga prometa mogu dobiti najnovije informacije o stanju u prometu na cestama.







HAK ima razvijenu izdavačku djelatnost (knjige, časopis, kartografska građa) kojom sudionike cestovnoga prometa nastoji što bolje informirati o cestovnoj mreži i osposobiti ih za što sigurnije prometovanje. Člansko glasilo Hrvatski automobilni list počelo je izlaziti 1914., a pod promijenjenim nazivom, Revija HAK, neprekidno izlazi do danas.

Članova Hrvatskoga autokluba 2017. bilo je 25 temeljnih autoklubova i 44 lokalna autokluba te više od 230 000 građana, vozača i vlasnika vozila. Te godine udruga je imala 225 zaposlenih.

Hrvatski autoklub član je nekoliko svjetskih i europskih automobilističkih saveza (od 1992. član je Međunarodne automobilističke federacije – Fédération Internationale de l’Automobile, FIA), s kojima surađuje na mnogobrojnim međunarodnim programima (EuroRAP, EuroTAP i dr.).