aditivna proizvodnja, dio → proizvodnoga strojarstva koji se bavi izradbom predmeta nanošenjem čestica u tankim slojevima. Proizvodni proces započinje konstruiranjem trodimenzijskoga modela računalnim CAD programima za modeliranje, ili digitaliziranjem prostornoga oblika već postojećega objekta trodimenzijskim skenerima. Računalni model pretvara se u niz vodoravnih poprečnih presjeka, koji se uređajem za nanošenje čestica otiskuju sloj po sloj do konačnoga proizvoda. Najčešće se rabe polimerni materijali, ali i kompoziti, keramika, čelik, aluminij, titanij, lake slitine. Razvijeno je više postupaka aditivne proizvodnje: fotopolimerizacija (stereolitografija), raspršivanje veziva (trodimenzijski ispis), raspršivanje materijala (PolyJet postupak) i ekstrudiranje materijala (taložno srašćivanje), laminiranje (proizvodnja laminiranih objekata), stapanje praha (selektivno lasersko srašćivanje) i izravno taloženje materijala. Kadšto se svi postupci aditivne proizvodnje popularno nazivaju trodimenzijskim ispisom (engl. 3D printing).

Razvoj tehnologije izradbe trodimenzijskih tvorevina započeo je u SAD-u. Aditivni proizvodni postupci u industriji su prvi put upotrijebljeni 1987., kada je poduzeće 3D Systems iz Rock Hilla razvilo postupak stereolitografije, dok je postupak trodimenzijskog ispisa razvijen 1989. na sveučilištu Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Cambridgeu.

U Hrvatskoj se aditivni postupci zasad ne primjenjuju u masovnoj proizvodnji. Primjena tih postupaka za pojedinačne potrebe odvija se u specijaliziranim središtima i poduzećima. Odnedavna, pojavom cjenovno pristupačnih modela, uređaji ulaze u širu uporabu te za osobne potrebe. U suradnji zagrebačkoga Kliničkoga bolničkoga centra Sestre milosrdnice i poduzeća → Instrumentaria 2013. ugrađen je implantat po mjeri pacijenta kao rekonstrukcija defekta zdjelice proizveden aditivnom tehnologijom, a 2015. u riječkome Kliničkome bolničkome centru postavljen je umjetni vratni kralježak izrađen u kalupu dobivenom aditivnom proizvodnjom. Ti su projekti inovativan vid suradnje tehnike i medicine u svjetskim razmjerima, a u oba je sudjelovao Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Taj je fakultet obrazovno i znanstveno središte razvoja aditivnih tehnologija, gdje se pri Zavodu za tehnologiju pod vodstvom → Mladena Šercera održava nastava i djeluje Centar za aditivne tehnologije. U nakladi Fakulteta objavljen je udžbenik Aditivna proizvodnja (D. Godec, M. Šercer, 2015).