Astra, tvornica obuće sa sjedištem u Zagrebu.







Nastala je iz male manufakturne kožarsko-obrtničke radionice koja je od 1918. djelovala kao izdvojeni pogon Zagrebačke tvornice koža (osnovana 1869) na Novoj Vesi. Službeno je utemeljena 1920. pod nazivom Zagrebačka tvornica cipela kao samostalno dioničko društvo u vlasništvu Zagrebačke tvornice koža. Novoosnovana tvornica zapošljavala je oko 120 radnika, a s djelomičnom mehanizacijom proizvodnje 1922. broj zaposlenih udvostručio se. Do sredine 1920-ih poduzeće je proizvodilo isključivo obuću za vojsku, a prelaskom na proizvodnju obuće za građanstvo 1927. otvorilo je i prvu prodavaonicu cipela, uz tvornički sklop na Novoj Vesi.







Tijekom II. svj. rata poslovanje je bilo podređeno vojnim potrebama. Nakon rata tvornica je nacionalizirana te je od 1947. nosila naziv Tvornica obuće Franjo Gorjup, po jednome od sudionika antifašističkoga pokreta. Proizvodnja je tada iznosila oko 1600 pari obuće na dan. Nakon što mu je 1951. pripojen pogon remenarije poduzeće je promijenilo naziv u Tvornica obuće i pogonskog remenja Franjo Gorjup. Osim obuće i pogonskoga remenja proizvodilo je i kožne utenzilije, a prvih 1000 pari obuće izvezlo je 1953. u Veliku Britaniju. Tijekom 1950-ih i 1960-ih u sastav poduzeća uključen je niz pogona drugih proizvođača obuće u Hrvatskoj (Krašić, Elegant, Poljan, Kombinat, Klek, Pionir i Ada). Rekonstrukcijom proizvodnih pogona 1957. dnevna proizvodnja dosegnula je 3500 pari obuće. Daljnji razvoj poduzeća ostvaren je 1961. otvaranjem pogona u Oroslavju, a 1963. preuzimanjem prostora likvidirane Istarske tvornice obuće osnovan je proizvodni pogon u Puli. Te godine izvoz je iznosio 50% od ukupne prodaje. Pogon remenarije poduzeće je zatvorilo 1967., a 1968. promijenilo je naziv u Tvornica obuće Astra. Od 1975. bilo je u sastavu Združene industrije kože, gume i obuće (ZINKO) sa sjedištem u Zagrebu, u kojoj je bilo udruženo 17 radnih organizacija koje su objedinjavale djelatnost preradbe i proizvodnje koža, proizvodnje svih vrsta obuće i gumenih proizvoda obućarstva.







Godine 1978. u Astri je bilo 3100 zaposlenih, a proizvodilo se 2,3 milijuna pari kožne obuće na godinu, od čega se 1,1 milijun pari izvozio u zemlje Europe i u SAD. Poduzeće je 1980-ih proizvodilo za Adidas, Converse i druge svjetski poznate proizvođače sportske obuće. Za jugoslavenske sportaše na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. većina sportske opreme izrađena je u pogonu Astre u Oroslavju. Paralelno s razvojem proizvodnje poduzeće je otvaralo vlastite prodavaonice te ih je 1984. posjedovalo 134 diljem Jugoslavije.

Početkom 1990-ih poduzeće je bilo pretvoreno u dioničko društvo. Ne snašavši se u novim društveno-ekonomskim okolnostima, smanjila se proizvodnja i broj radnika te je ubrzo potom proglašen stečaj. Godine 1995. naziv mu je promijenjen u Astra Marijana trgovina i proizvodnja, a 2006. poduzeće je likvidirano. Tvornički kompleks na Novoj Vesi postao je dijelom novoizgrađenoga Centra Kaptol.