brod posebne namjene, brod prilagođen za prijevoz i smještaj osoblja koje obavlja neku posebnu pomorsku zadaću, uglavnom u javnome interesu. Služi isključivo u negospodarske svrhe, a vlasnik mu je najčešće državno tijelo ili javna institucija. U skupinu brodova posebne namjene svrstavaju se → istraživački brod (bioistraživački, geoistraživački, hidrografski, oceanografski, kartografski, meteorološki), → školski brod, kao i nadzorni, inspekcijski, policijski, stražarski, carinski, peljarski, opskrbni, vatrogasni brod te brod za pružanje liječničke pomoći.
Danas državne institucije RH, policija i lučke kapetanije, raspolažu brodovima za nadzor, ophodnju, traganje i spašavanje, pretežno građenima u domaćim brodogradilištima.
Prvi veći policijski brodovi (klasa A) u samostalnoj Hrvatskoj bili su P-1 i P-2, duljine 24,5 m, s pet članova posade, izgrađeni u Brodogradilištu Punat na Krku potkraj 1980-ih, a prodani su 2012. U velolučkom brodogradilištu Montmontaža – Greben izgrađeni su policijski brodovi iste klase Sv. Mihovil (1999), Sv. Nikola Tavelić (2008), Mile Blažević Čađo i Josip Jović (2011), duljine 24,6 m, brzine 27 čv, za sedam članova posade. Toj klasi pripadaju i brodovi Marino Jakominić (2012) i Željko Raguž (2016) izgrađeni u pulskom Tehnomont brodogradilištu. Velolučko i pulsko brodogradilište za potrebe hrvatske policije i za izvoz proizvode i manje policijske brodove duljine 14 m (klasa B), a osim njih policijske brodice duljine 8 m (klasa C) proizvode i druga hrvatska poduzeća (npr. SAS Vektor iz Poličnika, Ris Marine iz Zagreba, Pičuljan Marine iz Raba). (→ mala brodogradnja)
Lučke kapetanije u RH imaju u svojem sastavu četrdesetak brodova i brodica. Kapetanije u Rijeci, Splitu, Šibeniku i Dubrovniku raspolažu brodovima duljine 18,2 m opremljenima za akcije traganja i spašavanja (Vid, Pojišan, Šibenik, Danče), izgrađenima 1999‒2002. u splitskom Brodogradilištu specijalnih objekata, danas u sastavu grupe → Brodosplit.
