Ekomuzej Batana, ekomuzej u Rovinju, koji se bavi istraživanjem, prezentacijom i zaštitom maritimne baštine grada Rovinja, a posebice tradicijske brodice → batane. Temelji se na sudjelovanju lokalne zajednice te njezinu identitetu i kulturnome naslijeđu. Osnovan je 2004. kao Ekomuzej i udruga Kuća o batani – Casa della batana (skraćeno Ekomuzej – Ecomuseo Batana), a glavni pokretač bio je povjesničar Marino Budicin.

Osim stalnoga postava koji uključuje ribolovni alat i pribor te batane u luci, kontinuiranom organizacijom događaja Ekomuzej korisnicima predstavlja i nematerijalnu baštinu grada. Većina izložaka prikupljena je donacijama građana. Sastavnice muzeja su Kuća o batani (lokalno Muòstra), Mali škver (Peîcio squèro), Spacio Matika (Spàcio), Rovinjska regata (Regata) i Batanini puti.

Kuća o batani otvorena je 2004. u tipičnoj rovinjskoj višekatnici iz XVII. st., na obali poluotočne gradske jezgre, a središnji je interpretacijski i dokumentacijski centar sa stalnom izložbom, koji obuhvaća tri multimedijalna i interaktivna galerijska prostora. U izložbu su integrirani rovinjski dijalekt muòstra i autohtoni rovinjski jezik, a poseban je izložak sažeta slikovna projekcija dvomjesečnoga procesa izgradnje batane Oûn rìgno (Jedno kraljevstvo), fotografa Damira Fabijanića, koja je 2004. izgrađena u konobi Francesca Budicina, jednoga od posljednjih graditelja batana.

Mali škver malen je trg ispred Kuće o batani gdje se održavaju razne manifestacije i programi Ekomuzeja na otvorenome. Umijeće i vještina gradnje i popravaka batane nematerijalna je baština RH, stoga Ekomuzej i Grad Rovinj od 2004. sustavno potiču izgradnju novih brodica, a program gradnje i popravka batane održava se na Malome škveru. Ondje je do danas izgrađeno pet batana Oûn rìgno (2004), Fiamita (2005), Calsanta (2006), Arupina (2007) te Liliana (2008), a 2004., 2009. i 2010. popravljeno ih je osam (Risorta, Adria, Camaiore, Leonberg, Antonietta, Santa Croce, Regina i Flora). Uz gradnju broda, Ekomuzej organizira i etnoprizore, gdje posjetitelji mogu promatrati i isprobati vještine krpanja mreža, opletanja boca i izradbe vrša.

Spacio Matika, otvoren 2006., tradicionalan je vinski podrum ili konoba kamenih rovinjskih kuća, gdje se čuvalo, prodavalo i degustiralo vino. Ondje Ekomuzej predstavlja lokalna jela, pjesme i običaje.

Rovinjska regata, od 2005. u organizaciji Ekomuzeja i jedriličarskoga kluba Maestral, godišnja je manifestacija tradicionalne rovinjske fešte brodica, mora i mornara. U regati sudjeluju tradicijske barke s oglavnim (vìla al tièrso) i latinskim jedrom. Oglavna jedra, do 1960-ih specifična za sjeverni dio istočne obale Jadrana, istisnuo je iz uporabe maleni izvanbrodski motor Tomos. Održavanjem Rovinjske regate Ekomuzej teži očuvanju znanja i umijeća jedrenja oglavnim jedrom te tehnika njegove izradbe i oslikavanja.

Batanini puti dio je Ekomuzeja na otvorenome sa »stalnim postavom« građevina i desetcima očuvanih rovinjskih batana. To je tematski put rovinjskom rivom od Maloga mola (Mul peicio), središta lokalnoga maritimnog života izgrađenoga u srednjem vijeku, koji se razdvaja u dvama smjerovima, prema Kući o batani i Malome škveru ili prema jedinom aktivnom rovinjskom brodogradilištu za popravak rovinjskih brodica. Osim rivom, Batanine pute može se prijeći morem, od Maloga mola pa oko poluotočne stare gradske jezgre do Spacija Matika, u pratnji barkariola (vozača brodice).

Projekt Ekomuzeja upisan je 2016. u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.