Objavljeno: .
Ažurirano: 11. listopada 2023.

Dubrovačko pomorsko društvo (Associazione Marittima di Ragusa), brodarsko dioničko društvo duge plovidbe s jedrenjačkom prijevozničkom djelatnošću, sa sjedištem u Dubrovniku; djelovalo 1869–88.

U svrhu unaprjeđenja brodogradnje, odlučeno je da se izgradi brodogradilište u Gružu koje će za Društvo graditi brodove a prije same izgradnje nabavljena su tri jedrenjaka kako bi Društvo moglo odmah djelovati. Prvi jedrenjaci, nabavljeni 1870., bili su Prvi, Drugi i Treći dubrovački. Godine 1871. Društvo je prihvatilo novi Statut kojim se uz jedrenjake obvezalo graditi i parobrode, što se nije ostvarilo. Na vrhuncu moći (1875) imalo je 13 jedrenjaka duge plovidbe ukupne nosivosti 9466 t.

Jedrenjaci duge plovidbe Dubrovačkoga pomorskoga društva
ime tip nosivost (t) izgrađen
Prvi dubrovački bark 722 Rijeka, 1870.
Drugi dubrovački bark 670 Rijeka, 1870.
Treći dubrovački bark 722 Mali Lošinj, 1870.
Četvrti dubrovački bark 626 Gruž, 1871.
Peti dubrovački bark 886 Mali Lošinj, 1871.
Šesti dubrovački bark 802 S. Lorenzo kraj Trsta, 1870.
Sedmi dubrovački bark 729 S. Lorenzo kraj Trsta, 1870.
Osmi dubrovački bark 699 Gruž, 1871.
Deveti dubrovački bark 640 Gruž, 1872.
Deseti dubrovački bark 805 Gruž, 1873.
Jedanaesti dubrovački bark 742 Gruž, 1873.
Dvanaesti dubrovački nava 1264 Gruž, 1875.
Petka brik-škuna 235 Gruž, 1875.

Jedrenjaci su najčešće prevozili pšenicu, ugljen, sol i drvnu građu između luka Jadranskoga, Crnoga i Sredozemnoga mora, ali putovali su i za New York, Boston, Singapur i druge luke.

Od 1873. dionice Društva više gotovo da se nisu kupovale. Poslovanje Društva je 1875. imalo minimalnu zaradu, a 1877. zarade nije ni bilo. Tada su se javile prve ideje o likvidaciji društva. Na sjednici 1880. Društvo je odlučilo smanjiti glavnicu i prodati brodove. Likvidacija je započela 1881., a dovršena je 1888.

Tijekom djelovanja Društva u gruškome je brodogradilištu izgrađeno šest jedrenjaka (1871–75). Poseban je bio nava Dvanaesti dubrovački, najveći brod ikada izgrađen u gruškom brodogradilištu i, nakon Imperatrice Elisabette (2500 t; izgrađena 1875. u Malom Lošinju), drugi brod po veličini u austrijskoj trgovačkoj mornarici. Ugarska trgovačka mornarica u to doba nije imala brod nosivosti veće od 1000 t. Društvo je oživjelo brodograditeljsku djelatnost u Gružu, ali zbog nepovoljnih prilika u pomorstvu (prijelaz s jedrenjačkoga prijevoza na parobrodarski, popravci brodova, isplate dividendi) samo nije moglo opstati.

Arhiv Dubrovačkog pomorskog društva danas se čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku.


Ostali podatci
Što pročitati?

M. Foretić: Osnivanje Dubrovačkog pomorskog društva 1869. godine. Naše more, 12(1965) 3–4, str. 135–136. I. Perić: Kratak tok daljeg uspona i naglo nestajanje jedrenjaka iz duge i velike obalne plovidbe. Građa za gospodarsku povijest Hrvatske, 20(1984), str. 92–108.

Dubrovačko pomorsko društvo
Brodarsko dioničko društvo duge plovidbe s jedrenjačkom prijevozničkom djelatnošću, sa sjedištem u Dubrovniku; djelovalo 1869–88.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Dubrovnik
Godina osnutka
1869.
Godina prestanka rada
1888.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje
Uže područje