mikrotehnika, konstruiranje i izradba mikroelektroničkih, mikromehaničkih i mikrooptičkih dijelova, sklopova i sustava kojih su izmjere u mikrometarskome području (0,1−1000 μm). Mikrotehnički sklopovi i sustavi nerijetko su kombinacija raznovrsnih dijelova visokointegriranih u cjelinu, što mikrotehniku čini izrazito interdisciplinarnom. Mikrotehnički elementi, osim malih izmjera, odlikuju se serijskom proizvodnjom velike točnosti i preciznosti. Daljnjom minijaturizacijom elemenata, mikrotehnika prelazi u područje → nanotehnike. Mikrotehnika kao termin pojavila se tijekom 1980-ih. Za izradbu mikrotehničkih proizvoda razvijeno je više postupaka koji se međusobno nadopunjuju.

Fotolitografija je postupak kojim se svjetlost usredotočuje na površinu i očvršćuje kemijsku prevlaku na njoj. Mekani, neizloženi dijelovi prevlake ispiru se i na kraju se s pomoću jetkala uklanja nezaštićeni materijal. Takvim se površinskim postupkom fotolitografije dobivaju elektronički elementi, primjerice otpornici, tranzistori, diode, senzori i kondenzatori. U strojarstvu se tim postupkom mogu izrađivati elektromotori, zupčanici, ležajevi, ventili, pumpe ili turbine.

Postupak LIGA (Lithographie, Galvanoformung und Abformung) predstavlja spoj litografije, galvanskog oblikovanja i kalupljenja. Obično se provodi u nekoliko koraka: ozračivanje, razvijanje, galvansko preoblikovanje i kalupljenje. Za izradbu kalupa obično se rabi određena vrsta zračenja (npr. rendgenske zrake, UV zračenje) tijekom litografije, te postupak galvanskog preoblikovanja kojim se izrađuje obličje mikrokalupa. Tim se postupkom mogu prerađivati različiti metali, slitine, polimerni materijali i keramike. Postupak je pogodan za velikoserijsku proizvodnju proizvoda izmjera manjih od 1 µm uz zadovoljavajuću točnost i preciznost. Njime se mogu izrađivati npr. dijelovi različitih mikromotora i mikropogona, satnih mikromehanizama, mikrooptičkih uređaja, optičkih senzora i dr.

Obradba skidanjem čestica provodi se preciznim strojevima koji se odlikuju točnošću i preciznošću rada u podmikrometarskome području, što je postignuto izvanrednom krutošću konstrukcije obradbenoga sustava. Primjenjuju se postupci tokarenja, blanjanja, glodanja, bušenja, brušenja i erodiranja. Njima se mogu izrađivati i složene geometrije obradaka. Služe za proizvodnju optičkih dijelova, preciznih ležajeva ili ispitnih tijela.

Mikroinjekcijsko prešanje odvija se pri vrlo visokim tlakovima ubrizgavanja (50−200 MPa). Tim se postupkom prerađuju svi polimerni materijali namijenjeni injekcijskom prešanju, npr. poliamid, poli(eter-eter-keton), polioksimetilen, polistiren, polikarbonat i dr. Odabir postupka izradbe u potpunosti je podređen proizvodu i tehnološkim mogućnostima postupka.

Područja primjene mikrotehničkih proizvoda su računalstvo i telekomunikacije (npr. optički kablovi), automobilska industrija (mikroosjetnici, ubrizgavanje goriva, regulacija ovjesa, kočenje, nadzor tlaka u pneumaticima, razina i kvaliteta ulja za podmazivanje motora, kvaliteta zraka u kabini i dr.), medicinska tehnika (liječenje krvožilnoga sustava, invazivna kirurgija, mikropumpe u infuzijskim sustavima, slušni mikrouređaji i dr.), kemijska i biokemijska tehnologija (mikromiješalice, mikroizmjenjivači topline, mikrofiltracijski i mikrodozirni sustavi te mikroreaktori) i dr.

Problematikom mikrotehnike, ujedno i nanotehnike, bavi se Laboratorij i Katedra za preradbu polimera i drva Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje se na znanstvenom i publicističkom planu posebno ističu → Igor Čatić i → Mladen Šercer.