opće zrakoplovstvo, dio civilnoga zrakoplovstva koji obuhvaća sve njegove vidove osim održavanja linijskoga zračnog prometa; kadšto generalna avijacija. Uključuje letjelice u aeroklubovima i privatnom vlasništvu namijenjene sportu i rekreaciji (sportsko zrakoplovstvo), poslovne zrakoplove i helikoptere u vlasništvu pojedinaca, poduzeća ili državnih institucija namijenjene prijevozu manjega broja osoba (poslovno zrakoplovstvo), poljoprivredne letjelice namijenjene tretiranju poljoprivrednih i šumskih površina protiv štetočina, prihrani i sjetvi, zaprašivanju protiv komaraca i sl. (poljoprivredno zrakoplovstvo), letjelice za zračno snimanje (aerosnimanje) i daljinska istraživanja, policijske i vatrogasne letjelice, letjelice za spašavanje i medicinski prijevoz itd. Među zrakoplove općega zrakoplovstva kadšto se ne ubrajaju linijski zrakoplovi namijenjeni izvanrednom (čarterskom) prijevozu većega broja putnika i tereta (→ zračni promet). Povijest općega zrakoplovstva poklapa se s poviješću → zrakoplovstva, a kao pojam u današnjem smislu češće se rabi nakon II. svj. rata.

U Hrvatskoj je 2016. općem zrakoplovstvu pripadalo 386 letjelica, od čega 157 zrakoplova mase manje od 5700 kg i 3 zrakoplova mase veće od 5700 kg, 19 helikoptera, 114 ultralakih letjelica, 19 balona, 2 amfibije, 69 jedrilica i motornih jedrilica, 3 girokoptera. Tradicijski, najveći broj letjelica pripada → sportskom zrakoplovstvu.

Poslovno zrakoplovstvo i usluge

Tijekom povijesti malobrojna su hrvatska poduzeća raspolagala vlastitim zrakoplovima za poslovna putovanja (npr. INA je 1980. nabavila zrakoplov Hawker-Siddeley HS 125, a Montmontaža 1981. Cessnu 402C Businessliner), a i danas ih je samo nekoliko. Luksuzni prijevoz putnika na poslovnim putovanjima diljem Europe i sjeverne Afrike omogućuju poduzeća Air Pannonia iz Osijeka, Jung Sky iz Zagreba te Winair iz Varaždina. Zračnim prijevozom putnika i drugim komercijalnim zrakoplovnim uslugama bave se, među ostalim, poduzeća North Adria Aviation iz Vrsara (panoramski letovi, zračni taksi, poslovni letovi, škola letenja), Zračno pristanište Mali Lošinj (panoramski letovi, zračni taksi), Delić Air iz Pule (panoramski letovi, zračni taksi) i dr. Obuku pilota organiziraju, uz zagrebački Fakultet prometnih znanosti, poduzeća Albatros ‒ pilotska škola i Ecos pilot school – aircharter iz Zagreba, Pan Aero servisi iz Ludbrega i dr. Izvanredne (čarter) letove nude nacionalni zračni prijevoznik Croatia Airlines iz Zagreba, Tradeair iz Velike Gorice, a donedavna i Dubrovnik Airline (u stečaju).

Prvi zrakoplov Vlade RH, naslijeđen od Izvršnoga vijeća Sabora SRH, bio je Rockwell NA-265-70 Sabreliner nabavljen 1978. Početkom 1990-ih nabavljen je i Bombardier Challenger CL-601, a 1997. i Bombardier Challenger CL-604, kojim Vlada raspolaže danas. Njime upravlja Direkcija za korištenje službenih zrakoplova Vlade RH, koja je sljednik avionske službe osnovane 1948. pri tadašnjoj republičkoj vladi.

Poljoprivredno zrakoplovstvo

Prvo tretiranje nametnika iz zrakoplova u Kraljevini Jugoslaviji zabilježeno je 1932., kada su zrakoplovi Aeroputa poslužili u suzbijanju smrekovog prelca u bosanskim šumama. U poslijeratnoj Jugoslaviji tadašnji je nacionalni zrakoplovni prijevoznik JAT prvi organizirao djelatnost pružanja usluga iz zraka u poljoprivredi, šumarstvu, komunalnoj higijeni i sl. Od 1947., kada su nabavljena prva tri zrakoplova Boeing-Stearman PT-17, Privredna avijacija JAT-a zaprašivala je krajeve zahvaćene malarijom u Makedoniji i Crnoj Gori protiv komaraca te hrvatske šume protiv nametnika (gubara), od 1950. i prve poljoprivredne površine (vinograde protiv plamenjače). Ubrzo se ta tehnika proširila na suzbijanje korova u žitu, zaštitu šećerne repe protiv pjegavosti i uši, a od 1958. rabi se i za prihranu površina. U prvoj polovici 1960-ih dotadašnja se gospodarska djelatnost JAT-a decentralizirala, otvorena su nova poduzeća poljoprivrednoga zrakoplovstva, a zrakoplove su nabavljali i poljoprivredni kombinati. Primjerice zagrebački zračni prijevoznik Pan Adria (poslije Trans Adria) od osnutka 1961. bavio se radovima iz zraka u poljoprivredi. Na inicijativu Poslovnog udruženja za mehanizaciju i kemizaciju poljoprivrede iz Osijeka 1962. osnovano je poduzeće Privredna avijacija Osijek (do 1963. Zrakoplovni centar Osijek, do 1967. Agro-avio servis Osijek, od 1995. Zrakos Osijek, u stečaju od 1998). Poduzeće je tijekom poslovanja raspolagalo s ukupno 47 letjelica uglavnom opremljenih za tretiranje površina (zrakoplovi Utva 60 AG, Utva 65 Privrednik, Antonov An-2, PZL-Mielec M-18 Dromader, L-200 Morava; helikopteri Bell 47J i G) i bilo najveće te vrste u Jugoslaviji.







Zagrebački zrakoplovni prijevoznik Trans Adria je za tretiranje poljoprivrednih površina iz zraka do likvidacije 1982. raspolagao s 15 zrakoplova Piper Pawnee. Uz letjelice poljoprivrednih kombinata, znatan broj zrakoplova poljoprivredne avijacije tijekom Domovinskog rata stavljen je u funkciju obrane zemlje, zbrinjavanja ranjenika, dostave humanitarne pomoći. Od 1993. u Hrvatskoj na tretiranju poljoprivrednih površina i drugim zračnim radovima djeluje poduzeće Air Tractor iz Osijeka. U novije doba za nadgledanje površina u tzv. preciznoj poljoprivredi rabe se i bespilotne letjelice (dronovi).

Letjelice za aerosnimanja i daljinska istraživanja

Od doba Kraljevine Jugoslavije do uspostave hrvatske samostalnosti, zračna snimanja provodila su se u vojnoj organizaciji. Tako je snimanje Zagreba 1929‒30. proveo 1. vazduhoplovni puk iz Novoga Sada, a snimanje jadranske obale i otoka 1934‒37. Hidroplanska komanda Kraljevine Jugoslavije. Nakon II. svj. rata sva aerosnimanja provodio je Geografski institut JNA iz Beograda, npr. snimanje obale i otoka 1947., širega područja Zagreba 1950., područja Nacionalnog parka Plitvička jezera 1953. i dr.

Zračni istražni radovi na geološko-geofizičkim istraživanjima ležišta urana obavljeni su tijekom 1958. vojnim helikopterom Westland-Sikorsky WS-51 Mk.1B na kojem su bili ugrađeni radiometar i magnetometar. Na temelju pozitivnih iskustava nabavljena su 1959. još dva helikoptera Agusta-Bell 47J za istu namjenu.







Od 1970. aerosnimanje je dijelom decentralizirano (Beograd, Ljubljana) i provodilo se pod okriljem civilnih službi. Od 1994. RH preuzima organizaciju zračnoga snimanja svojeg teritorija, koje od te godine provodi zagrebačko poduzeće Geofoto, ubrzo i osječki Geodetski zavod. Danas Odjel aerosnimanja poduzeća Geofoto, koji u svojoj floti ima četiri zrakoplova (Cessna Citation II SP, Turbo Piper Aztecom I i dva zrakoplova Piper Cheyenne I), pripada u red vodećih svjetskih poduzeća te vrste.

Policijsko zrakoplovstvo

Prve policijske zračne snage u Hrvatskoj organizirane su 1967. kao helikopterska jedinica Republičkoga sekretarijata unutarnjih poslova (RSUP) SRH, u sastavu koje je bio helikopter Agusta-Bell 47J, dotad rabljen za istraživanje rudnih nalazišta. Slijedilo je nekoliko letjelica istoga tipa, a od kraja 1970-ih i suvremeniji helikopteri Agusta-Bell 212 i Bell 206B Jetranger. Početkom Domovinskoga rata, jedinica je predstavljala prve zračne snage u obrani Hrvatske. Danas (2018) zrakoplovna jedinica specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova RH osim s nekoliko starijih modela, raspolaže po dvama suvremenim helikopterima Agusta-Westland AW139 i Eurocopter EC-135. (→ helikopter)















Protupožarno zrakoplovstvo

Prvi protupožarni amfibijski hidroavioni Canadair CL-215 nabavljeni su 1981. i stacionirani u zrakoplovnoj bazi u Zemuniku. Nakon hrvatskog osamostaljenja, odvezeni su u Crnu Goru 1991. i prodani Grčkoj, dok je Hrvatska ostala bez zrakoplova protupožarne zaštite. Od 1995. RH postupno nabavlja protupožarne zrakoplove i danas (2018) posjeduje flotu od šest protupožarnih amfibijskih letećih brodova tipa Canadair (Bombardier) CL-415 i šest zrakoplova Air Tractor AT-802 Fire Boss, koji su u sastavu Protupožarne eskadrile Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva smješteni u 93. zrakoplovnoj bazi u Zemuniku. (→ hidroavion)





