splav, plovilo sastavljeno od međusobno povezanih plutajućih dijelova bilo koje vrste, maloga gaza. Kao privremeno plovilo, sastavlja se od usporedno povezanih, najčešće drvenih greda ili balvana. Rabi se za prijevoz drvene građe rijekom, kanalom ili jezerom. Kada stigne na odredište, rastavlja se, a drvo se predaje na obradbu ili rasprodaje. Posebne manje splavi (šajke), građene od piljenoga drva, služe za prijevoz i trgovinu raznom poljoprivrednom i drugom robom. Splavi se također naziva vrsta pneumatskoga čamca koji služi za spuštanje niz riječne brzace radi rekreacije i sporta (splavarenje ili rafting, prema engl. raft: splav). Morska splav, sastavljena od bačava ili drugih plutala, služi kao platforma za radove u luci ili brodogradilištu, a ona veća za prijevoz materijala, cestovnih vozila i ljudi na manjim udaljenostima. Splav za spašavanje brodolomaca dio je redovite brodske opreme. Nema vlastiti pogon, stabilna je u svim prilikama, a izvodi se kao pneumatska sa samonapuhivanjem ili kruta, od lima ili stakloplastike. (→ brodica za spašavanje; plovila unutarnje plovidbe)







Splav je jedno od prvih prijevoznih sredstava kojim se čovjek koristio. Splavarenje je stoljećima bilo najekonomičniji način prijevoza drvene građe, jer su se jeftinije nego na bilo koji drugi način mogle prevesti velike količine drva. Veličina splavi ovisila je o dubini i širini rijeke, kao i o širini plovidbenih otvora u mostovima. Manje splavi plovile su po bržim tokovima rijeka, dok su velike bile za mirniji tok. Bile su široke 5–10 m, a duge od 20–50 m. Imale su okvir od debelih i dugih oblica ili greda, na krajevima povezanih drvenim klinovima. Manje grede unutar splavi bile su vezane vrbovim prućem, a poslije i užadi domaće izradbe. Na prednjoj i stražnjoj strani splavi bila su postavljena po tri velika vesla sa širokim lopaticama, kojima su splavari usmjeravali splav, dok je koordinaciju glasno obavljao glavni kormilar. Splavara su najčešće bila četiri, a na većim splavima i više. Velik nedostatak pri splavarenju bila je vrlo ograničena manevarska sposobnost splavi, zbog čega su često uzrokovane štete na objektima na vodi i obalama. Na velikim splavima bila je u sredini prednjega dijela podignuta primitivna kolibica otvorena s jedne strane. U njoj se nalazilo ognjište od nabijene zemlje, a kraj njega ležajevi za odmor i zaštitu od nevremena.

Splavarenje odnosno fljojsarenje (prema njemačkom Floss: splav) na Dravi oko Maribora spominje se već 1280. Promet splavima, osim na Dravi, bio je osobito razvijen na Savi i Dunavu. Drvena se građa splavima prevozila iz slovenskih i austrijskih područja bogatih šumama prema Podunavlju. Važnije pristanišne luke na Savi bile su u Sisku, Jasenovcu, Brodu i Šamcu, na Dunavu u Vukovaru, a na Dravi u Mariboru, Ptuju, Varaždinu, Drnju, Osijeku i Donjoj Dubravi. Kralj Matijaš Korvin dao je 1490. Varaždinu poseban privilegij trgovine drvom Dravom bez carine. Vrhunac je trgovina drvom splavima doživjela u XIX. i početkom XX. st. Glavno središte splavarstva na Dravi bila je Donja Dubrava, blizu ušća Mure u Dravu. Ondje je bilo sjedište poduzeća Ujlaki-Hirschler i sin (osnovano 1828), koje je početkom XX. st. zapošljavalo više od 500 radnika. Poduzeće je posjedovalo šume u Sloveniji te je opskrbljivalo tržište uz Dravu i Dunav sve do Smedereva. Imalo je svoje pilane i radionicu čamaca. U Donjoj Dubravi 1837. osnovan je splavarski ceh. Plovidba splavi od Vuzenice u sjevernoj Sloveniji do Donje Dubrave trajala je dva dana, do Osijeka sedam, Aljmaša osam, Vukovara devet, a do Beograda 14 dana. Na Dravi je 1934. od Maribora do Donje Dubrave prometovalo oko 2000 splavi. Godine 1938. iz porječja Drave prevezeno je 70 800 m³, a iz gornjega toka Save 20 604 m³ drvene građe.







Nakon II. svj. rata splavarenje se uspješno razvijalo još neko vrijeme, pa je 1948. iz porječja Drave doplavljeno 2352 m³, a iz porječja Save 53 039 m³ drvene građe. Povećanjem gustoće prometa brodova na rijekama, splavarenje je postupno počelo gubiti važnost. Ukupan napredak ostalih prometnih grana, industrije, tehnike i tehnologije obradbe u drvnoj industriji pridonio je smanjenju obujma prijevoza drva splavarenjem. Izgradnjom brana na mnogim rijekama stvorene su prepreke za kretanje splavi, a brzina riječnoga toka svedena je na najmanju mjeru u akumulacijskim jezerima. Modernizacijom riječnih brodova i uvođenjem plovidbe sustavom potiskivanja plovnih objekata i gradnjom tegljača i potiskivača prestala je mogućnost sigurnoga splavarenja na plovnim rijekama. Plovidbenim je propisima splavarenje od 1970. zabranjeno na rijekama na kojima se odvija unutarnja plovidba. Prijevoz splavi dopušten je samo u teglju brodova, ili se drvo ukrcava u plovila.