vagon, željezničko vozilo bez vlastita pogona, namijenjeno prijevozu putnika i tereta. U osnovi se sastoji od vagonskoga sanduka, koji čine okvir sanduka s voznim postoljem te nadgrađe s prostorom za putnike, teret i ostalu opremu. Konstrukcija vagonskoga sanduka ovisi o namjeni i vrsti vagona, a može biti čelična, drvena, aluminijska, plastična i dr. Okvir sanduka nosi vozno postolje, vučno-odbojne uređaje, kočnicu i dio opreme. Glavni je element voznoga postolja osovinski sklop, koji se sastoji od osovine i dvaju kotača, a u vagona s pločastim kočnicama (disk-kočnicama) i jedne ili više kočnih ploča. U manjih vagona postolje ima obično dva, rjeđe tri osovinska sklopa, spojena izravno preko ležajeva, opruga i prigušnih elemenata na okvir sanduka. Vagoni za prijevoz težih tereta imaju četiri, šest ili više osovinskih sklopova, raspoređenih u najmanje dva okretna postolja, tj. okvira s parom osovinskih sklopova na malom razmaku, oprugama i prigušnim elementima, koji se mogu zakretati oko vertikalne osi i tako omogućuju lakši prolazak vagona zavojem. Na krajevima vagona nalaze se uređaji za međusobno spajanje vagona u kompoziciju te prigušivači udara (odbojnici). Svi su vagoni danas opremljeni pneumatskim papučnim kočnicama (kočnim umetcima pritišću na kotač) ili pločastim kočnicama (kočnim oblogama pritišću na ploče učvršćene na osovinu kotača), a vagoni za brzine veće od 160 km/h i elektromagnetskim kočnicama, koje kočnim oblogama pritišću na tračnice. Vagonske su kočnice obično povezane u zajednički kočni sustav cijeloga vlaka.
Putnički vagon namijenjen je prijevozu putnika i njihovu posluživanju. Razlikuju se vagon sa sjedalima, vagon za spavanje, vagon za posluživanje hrane i pića (restoran), salonski, poštanski, službeni, nadzorni i posebni vagon. Zatvorenim se teretnim vagonom prevoze komadna roba, životinje i ostala roba koja treba biti zaštićena od atmosferskih utjecaja. Otvoreni vagon može biti izveden kao običan, s niskim ili s visokim stranicama. Poseban teretni vagon namijenjen je prijevozu posebnih tereta kao što su prehrambeni proizvodi, različite tekućine, kvarljiva roba, praškasti materijali, i dr. Može biti vagon-hladnjača, vagon-cisterna, vagon sa spremnicima, vagon s mehaniziranim iskrcavanjem, vagon za prijevoz automobila, i dr.
Prvi vagoni najjednostavnije izvedbe prethodili su željeznici i služili su u rudarstvu početkom XIX. st. Kako je željeznica postala ekonomičan način transporta robe, pojavila se potreba za razvojem vagona namijenjenih prijevozu različitih tereta. U početku su sadržavali dvije osovine, no u putničke su se vagone ubrzo počele ugrađivati tri i četiri osovine, posljednje postavljene u dva vozna postolja. To je rezultiralo boljim voznim svojstvima i udobnošću, ali i raspodjelom opterećenja na više osovina. Prvi vagoni bili su od drva i zadržali su se do 1960-ih, ali s industrijskom revolucijom, dostupnosti jeftinijih čelika i potrebom za vagonima koji bi mogli podnijeti veće terete, potkraj XIX. st. započela je gradnja čeličnih vagona. Prvi vagoni sa sjedalima bili su maleni i neudobni, dok je velik pomak u razvoju takvih vagona učinio George Mortimer Pullman (1831–1897), izgradivši oko 1850. udoban četveroosovinski vagon, koji je i danas pojam vrsnoga komfora.
Proizvodnja vagona u Hrvatskoj
Osnivanjem Prve jugoslavenske tvornice vagona, strojeva i mostova Brod na Savi u Slavonskome Brodu 1921 (→ Đuro Đaković Grupa) započet je popravak, a od 1926. i gradnja najprije teretnih, zatim i putničkih vagona. Ipak, tvornica je do 1957. obavljala uglavnom popravak i metalizaciju vagona s iznimkom razdoblja 1953−54., kada je proizvedeno 410 vagona za turske željeznice. Nakon 1957. u tvornici je počela intenzivna izradba novih vagona. Do 1969. izgrađeno je 6877 vagona, od čega su 4243 izvezena (u Ujedinjenu Arapsku Republiku 87, Čehoslovačku 1368, SSSR 893, Demokratsku Republiku Njemačku 1045, Mađarsku 850). U razdoblju 1971–90. RO Tvornica šinskih vozila tvornice Đuro Đaković proizvela je više od 2000 teretnih vagona, među kojima više od 1000 vagona serije Fads namijenjenih prijevozu rasutih tereta poput željezne rude i ugljena, 310 vagona serije Tads namijenjenih prijevozu fosfatne rude, 150 plato-vagona raznih serija za prijevoz specijalnih i teških tereta te više od 750 vagona cisterni za prijevoz naftnih derivata i ukapljenih plinova.
Uz proizvodnju teretnih vagona, današnja tvornica Đuro Đaković Specijalna vozila u Slavonskome Brodu pruža usluge servisa i održavanja teretnih vagona, kao i proizvodnju komponenti za vagone. Tvornica proizvodi vagone serija Eamos-z, Eanoss-z, Falns, Faccns, Tadnss-z, Tamns-z, Uacns-z (za prijevoz rastresitih tereta), Habbinss (za prijevoz paleta, papira, celuloze, bijele tehnike, autodijelova i dr.), Hbis-z (za prijevoz stvari utovarenih u transportne sanduke, na palete ili pakiranih samostalno), Lgnss-z (za prijevoz kontejnera i poluprikolica), Rils-z (za prijevoz roba zaštićenih od vlage), Sgnss-z (za prijevoz velikih kontejnera i zamjenjivih rezervoara), Shimms-z (za prijevoz kolutova lima tovarenih u vodoravnome položaju), koji su osim na hrvatskim željeznicama, prisutni i u Njemačkoj, Francuskoj, Švicarskoj, Austriji te zemljama Beneluxa.
U razdoblju 1947−57. Željeznička radionica Zagreb (→ Tvornica željezničkih vozila Gredelj) u više je stotina četveroosovinskih i dvoosovinskih putničkih vagona te vagona za spavanje zamijenila drvene oplate metalnima te modernizirala njihovu unutrašnjost. Sredinom 1950-ih, nakon što je 1952. izdvojeno iz Jugoslavenskih državnih željeznica, poduzeće je počelo s izradbom vagona za poštanski promet, a poslovanje se usmjerilo na projektiranje i proizvodnju novih vagona i strojeva (brusilica, prikolica, okretnih postolja, dizalica). Poduzeće se danas bavi projektiranjem i proizvodnjom putničkih vagona 1. i 2. razreda, kušet-vagona i spavaćih vagona, vagona-restorana, vagona za prijevoz automobila u putničkim vlakovima, i dr.
Radionica željezničkih vozila Čakovec osnovana je 1945. te je od 1949. osposobljena za rad na popravcima vagona. Danas proizvodi specijalne osamosovinske niskopodne vagone serije Saadkms-z za prijevoz teretnih vozila u suradnji s poduzećem Ferriere Cattaneo SA iz Giubiasca u Švicarskoj te je proizvela više od 50 vagona za potrebe Hrvatskih željeznica.
B. Koprić: Teretni vagoni Hrvatskih željeznica. Zagreb, 2004.
P. Despotović: Lokomotive, vagoni, motorni vlakovi i tramvaji. U: Industrija Đuro Đaković. 90 godina strojogradnje u Slavonskom Brodu. Slavonski Brod, 2012., str. 32−39.
A. Topčić: Tvornica šinskih vozila. U: Industrija Đuro Đaković. 90 godina strojogradnje u Slavonskom Brodu. Slavonski Brod, 2012., str. 63−91.