Objavljeno:
Ažurirano: 17. travnja 2019

Atlantska plovidba d. d., brodarsko poduzeće za pomorski prijevoz općega tereta u slobodnoj plovidbi, utemeljeno 1955., sa sjedištem u Dubrovniku. Od 1992. djeluje kao dioničko društvo.

Nazivom je trebalo nastaviti tradiciju dubrovačke Atlantske plovidbe koju je 1922. osnovao Ivo Račić (→ Jugoslavenski Lloyd). Prvu flotu Atlantska plovidba oformila je zahvaljujući decentralizaciji jugoslavenske trgovačke mornarice kojom je iz Jugoslavenske linijske plovidbe izdvojeno sedam parobroda za prijevoz općega tereta (Banija, Livno, Korenica, Korčula, Kragujevac, Plitvice i Beograd, ukupne nosivosti 58 316 t, starih u prosjeku 36 godina).

Potkraj 1950-ih i početkom 1960-ih nastojala je osuvremeniti flotu kupnjom novih (Petka, 1957., 12 042 dwt; Ruđer Bošković, 1959., 13 709 dwt; Gundulić, 1960., 13 704 dwt; Držić, 1961., 16 169 dwt; izgradilo ih je Brodogradilište Split) i polovnih brodova (Gruž, kupljen 1957., 10 319 dwt; Dubrava, 1957., 7401 dwt; Travnik, 1958., 1725 dwt; Naprijed, 1959., 9711 dwt; Koločep, 1959., 9925 dwt; Korčula, 1959., 9776 dwt; Konavli, 1960., 8840 dwt; Uvala, 1960., 610 dwt) te prodajom brodova u rezališta (Korčula, 1959., Korenica i Kragujevac, 1960., Livno i Plitvice, 1961).

Flota Atlantske plovidbe dodatno se povećala 1962. kada joj je pripojeno Pomorsko transportno poduzeće Dubrovnik, kojega se flota sastojala od sedam teretnih brodova obalne plovidbe (Dubac, Pčela, Lopud, Susak, Lovrijenac, Bosanka i Voljak), ukupne nosivosti 2045 dwt. Kako je pet od sedam dobivenih brodova bilo izgrađeno od drva, većina ih je brzo prodana, dio je ostao u uporabi, a preuređen je jedino brod Pčela (izgrađen 1918., 400 dwt). Tim pripajanjem Atlantskoj plovidbi pripalo je i manje brodogradilište u Mokošici (osnovano 1933., potom prepušteno dubrovačkom turističkom poduzeću Atlas).

Atlantska plovidba 1962. proširila je djelatnost na malu obalnu plovidbu, a 1963., preuzimanjem linije Jadran–zapadna obala Velike Britanije od Mediteranske plovidbe iz Korčule, i na dugu linijsku plovidbu. Od tada poduzeće pruža usluge duge linijske, duge slobodne i male obalne plovidbe.

Kako u floti Atlantske plovidbe do tada nije bilo brodova za dugu linijsku plovidbu, ubrzo je kupila polovne brodove Kučište (1961., 2649 dwt), Lapad (1963., 2370 dwt), Bitolu (1963., 2945 dwt) i Zaton (1964., 2943 dwt) koje je razmjerno brzo zamijenila motornim brodovima Korčula i Cavtat (svaki 3230 dwt), izgrađenima u trogirskom brodogradilištu Jozo Lozovina – Mosor 1968. (→ Brodotrogir).

Godine 1971. flotu Atlantske plovidbe činila su četiri broda duge linijske plovidbe (Cavtat, Korčula, Kruševo i Titov Veles, ukupne nosivosti 13 415 t), 14 brodova duge slobodne plovidbe (tramperi Držić, Getaldić, Gundulić, Hercegovina, Kragujevac, Miho Pracat, Petka, Plitvice i Ruđer Bošković, ukupne nosivosti 132 655 t i brodovi za rasuti teret Banija, Banja Luka, Baranja, Bosanka i Dubrovnik, ukupne nosivosti 134 000 t) i četiri broda male obalne plovidbe (Duba, Janjevo, Lopud i Zaton, ukupne nosivosti 1907 t). Najveći brodovi za prijevoz sipkoga tereta tijekom 1970-ih bili su Jadran (izgrađen 1976., nosivosti 72 150 t, prvi u floti koji je imao potpuno automatiziranu strojarnicu) i Hercegovina (izgrađen 1977. u riječkom brodogradilištu 3. maj, nosivosti 30 882 t).

Motorni brod za opći teret Ruđer Bošković, izgrađen u Brodogradilištu Split, 1959.

Početkom 1980-ih poslovanje poduzeća proširilo se i na prijevoz teških tereta i prekooceanski prijevoz kontejnera. Danas se služba za prijevoz teških tereta u Atlantskoj plovidbi naziva Atlant Heavy Lift. Flotu te službe tijekom vremena činili su brodovi Kutina (prvi brod kupljen 1979. radi osuvremenjivanja linijske plovidbe Jadran–zapadna obala Velike Britanije od 3510 dwt, opremljenoga jakom dizalicom za upravljanje teškim teretima), Jahorina (izgrađen 1980., 2176 dwt), Molunat (1982., 1142 dwt), Ston (1983., 3565 dwt), Lapad (1984., 1970 dwt), Plitvice (1985., 2720 dwt), Kupari (1985., 2720 dwt), Gruž (1986., višenamjenski brod za teške terete, 4244 dwt), Slano (1985., 1676 dwt), Love Letter i Love Song (oba 2002., 8914 dwt), Atlant Frauke (1994., 7713 dwt), Atlant Trina (1995., 7380 dwt), Atlant Regine (1996., 7713 dwt) i Atlant Svenje (1996., 7713 dwt).

Početkom 1980-ih riječko brodogradilište 3. maj za Atlantsku je plovidbu izgradilo četiri nova broda za prijevoz sipkog tereta i kontejnera (tipa panamax) nosivosti 71 000 t, koji su plovili na liniji Sjeverna Europa–Kanada (Jadran, 1982., 71 229 dwt; Konavle i Pelješac, 1983., 71 229 dwt; Miho Pracat, 1984., 71 242 dwt), a splitsko brodogradilište izgradilo je brod Mljet (1983., 29 700 dwt).

Od osnutka 1955. Atlantska plovidba imala je značajnu ulogu u poticanju i razvijanju pomorskoga školstva u Dubrovniku. Sudjelovala je u osnivanju i financiranju Više pomorske škole za nautičare (1959), Više pomorske škole za brodostrojare (1964) i Pomorskoga fakulteta (1986).

Nestabilnost na svjetskom pomorskom tržištu potaknula je društvo da prihode osigurava i iz drugih izvora. Godine 1998. Atlantska plovidba postala je većinski vlasnik dubrovačkoga Grand hotela Imperial, danas dijela svjetski poznatoga hotelskog lanca Hilton. Od 2004. vlasnici su hotela Grand na Lopudu (zaštićeni spomenik kulture) i Lapad u Dubrovniku. Društvo je 2000. osnovalo pomorsku i prometnu agenciju (danas Atlantagent), a 2003. i putničku agenciju (Atlanttravel). Potkraj 2004. sa Zračnom lukom Dubrovnik osnovali su zrakoplovno poduzeće Dubrovnik Airline (od 2005. društvo je jedini vlasnik, od 2009. posluje s gubitkom, zatvoreno 2011).

Godine 2017. flotu Atlantske plovidbe čini 17 brodova duge slobodne plovidbe Argosy, Astarea, Držić, Dubrava, Jadran, Revelin, Slano, Ston, Sveti Vlaho, City of Dubrovnik, Imperial, Libertas, Maple Glory, Miho Pracat, Oluja, Orsula i Zagreb, ukupne nosivosti 978 200 t.

Motorni brod Zagreb, 2008.

Ostali podatci
Vidi još...
Što pročitati?

Decenij Atlantske plovidbe. Naše more, 12(1965) 3–4, str. 115–117.

Š. Savin: Kako je nastala Atlantska plovidba. Naše more, 27(1980), 1–2 str. 24–28.

I. Perić: Dubrovačko pomorstvo u 19. i 20. stoljeću. Nastanak i početno djelovanje Atlantske plovidbe. Zagreb, 1984.

Atlantska plovidba 1995.–2005. Dubrovnik, 2005.

Mrežne poveznice
Iz arhive LZMK-a

H. Kačić: ATLANTSKA PLOVIDBA. Pomorska enciklopedija, sv. 1, 1972., str. 183.
ATLANTSKA PLOVIDBA. Pomorski leksikon, 1990., str. 36.

Atlantska plovidba d. d.

Brodarsko poduzeće za pomorski prijevoz općega tereta u slobodnoj plovidbi, utemeljeno 1955., sa sjedištem u Dubrovniku.

Opći podatci

Kategorije i područja
Kategorija
Područje
Uže područje