Objavljeno:
Ažurirano: 1. veljače 2019

kuter, manji jedrenjak ili jedrilica s jednim jarbolom. Glavno mu je jedro sošno, iznad njega je razapeta vrška, a na pramcu se nalaze letno jedro, prečka i prečkica. Zahvaljujući visoku jarbolu, vrlo dugom kosniku i deblenjaku koji se proteže iza krmenoga kraja, površina je jedara velika. Gornji je dio trupa izrazito širok, a donji dubok i vitak, s ravnom, gotovo vertikalnom pramčanom statvom. Krma je zaobljena, s blago nagnutom statvom, katkad i s malim zrcalom iznad nje. Izvorno, tim su se nazivom označavali lagani britanski ratni jedrenjaci u XVIII. st., koji su služili za nadzor obale i borbu protiv krijumčarenja. Danas se uglavnom rabi za rekreacijske svrhe. Naziv kuter zadržao se i za veće parne i motorne brodove (npr. kuter obalne straže, hidrografski kuter), a u ratnoj mornarici kuterom se katkad nazivaju i brodice opće namjene, pokretane veslima, jedrima ili motorom. Uz hrvatsku obalu kuteri plove od početka XIX. st., a mnogi od njih izgrađeni su u domaćim brodogradilištima.

Ploveća maketa jadranskog kutera Otac Mato, rad Luciana Kebera, 2016.

Kuter istočnojadranske obale XIX. st., trgovački jadranski jedrenjak, od engleskih je, njemačkih i talijanskih uzora bio manji, imao je reducirano jedrilje, a zadržao je podvodnu formu trupa. Time je dobivena brza jedrilica za prijevoz tereta ili putnika. Bio je duljine do 18,5 m, širine 5,8 m, visine boka 3,1‒3,5 m, gaza 1‒1,5 m, nosivosti 60‒80 t, a imao je desetak članova posade.


Ostali podatci
Vidi još...
Što pročitati?

M. Kozličić: Hrvatsko brodovlje. Split, 1993.

Iz arhive LZMK-a

T. Bernardi: KUTER. Pomorska enciklopedija, sv. 4, 1978., str. 177–178.

kuter
Kuter, XIX. st.

Manji jedrenjak ili jedrilica s jednim jarbolom.