Objavljeno:
Ažurirano: 30. studenoga 2018

senjska uskočka brodica, malena, lagana i brza brodica senjskih uskoka u XVI‒XVII. st. Takve su se brodice gradile u Senju, Rijeci i Bakru. Bile su pogodne za plovidbu plićacima i kroz tjesnace. Lako su izmicale progoniteljima, a u nuždi su se mogle prenositi kopnom. Uskoci su izvrsno poznavali obalu i bili su srčani pomorci, pa su u borbi protiv nadmoćnijega osmanskog i mletačkog brodovlja, služeći se lukavstvom i prednostima razvedene obale, često odnosili pobjedu. Glavni su tipovi te brodice bili manja i veća uskočka veslarka, te uskočka gajeta.

Standardna senjska veslarka, XVI–XVII. st.

Manja uskočka veslarka (brzoplovka, ormanica) bila je najčešća uskočka brodica na vesla, niska trupa i jake kobilice. Bila je duljine 10 m, širine 1,45 m, visine boka 0,8 m, gaza 0,3‒0,4 m, a imala je posadu do 15 ljudi. Gradila se od najkvalitetnijega drva, kako bi mogla izdržati prevlačenje kopnom. Na krmi je imala snažan kormilarski list. Njime se, uz istodobnu uporabu vesala, moglo dobro manevrirati brodicom. Zahvaljujući izrazito niskim bokovima, na obzoru se gotovo nije zamjećivala, što je bio važan element iznenađenja protivnika. Trup joj je na pramcu bio šiljast, a po sredini obao. Imala je šest veslačkih klupa sa šest pari vesala. Svako je veslo bilo dugo 3,15 m, s listom širokim 0,2 m. Pri krmi i pramcu bile su palubice za kormilara i zapovjednika (motritelja). Ormanica je u Dubrovačkoj Republici, kao najmanji tip broda iz reda galijica, bila izviđački i patrolni brod. Imala je 12 veslača, a bila je naoružana lakim oružjem i obično samo jednim topom koji se postavljao na pramac.

Velika uskočka veslarka služila je kao teretni brod za prijevoz plijena, te kao brod za prijevoz uskoka, uglavnom odmornih zamjenskih veslača. Bila je duljine 13‒14 m, širine oko 2,5 m, visine boka 1,5‒1,8 m, gaza 0,8 m, mogla je prevoziti 5‒6 t korisnog tereta ili do dvadesetak uskoka, a imala je posadu do 25 ljudi. Ploveći u skupinama s manjim uskočkim brodicama, veće su veslarke bile sličnih obilježja.

Velika veslarka senjskih uskoka, XVI–XVII. st.

Uskočka gajeta bila je malen brod pokretan veslima i jednim latinskim jedrom, pa je služila kao dodatni teretni brod za prijevoz gusarskoga plijena, skupine uskoka u pričuvi ili ranjenika. Bila je duljine 12‒15 m, širine do 3 m, visine boka 1‒1,3 m, gaza 0,5 m, a imala je posadu 10–15 ljudi. Kao jedrilice bile su konstrukcijski nalik tradicijskim → gajetama. Zbog izdaleka vidljiva jarbola nisu se kretale u konvoju s veslarkama, nego u njihovoj blizini, uz obalu. Prema prikazu uskočkih brodica Šibenčanina Martina Rote Kolunića iz 1571., uskočke su gajete prvi manji brodovi u povijesti domaće brodogradnje na kojima su posvjedočena kormila s kormilarskim listom. Sličan prikaz Georga Kellera o sukobu uskoka i Mlečana ispred Senja 1617. dokazuje postojanje kormila i u manjih i velikih uskočkih veslarki. Iz toga proizlazi da je XVI‒XVII. st. bilo razdoblje kada su se krmena vesla zamjenjivala kormilarskim listom i na manjim brodovima, što je donijelo znatan napredak u manevriranju.

Uskočki pomorski okršaj ispred Senja, rad G. Kellera, 1617.

Ostali podatci
Vidi još...
Što pročitati?

M. Kozličić: Senjske uskočke brodice. Senjski zbornik, 19(1992), str. 57–68.

M. Kozličić: Hrvatsko brodovlje. Split, 1993.

L. Keber: Ratno brodovlje Dubrovačke Republike. U: More – hrvatsko blago (zbornik radova). Zagreb, 2016., str. 398‒406.

senjska uskočka brodica
Uskočka gajeta prema prikazu M. R. Kolunića iz 1571.

Malena, lagana i brza brodica senjskih uskoka u XVI‒XVII. st.

Kategorije i područja