ergonomija, interdisciplinarna znanost koje su rezultati istraživanja implementirani u praksi razvojem novih proizvoda, sustava i postupaka u funkciji zdravlja, sigurnosti i udobnosti korisnika. Integrira niz disciplina poput psihologije, anatomije, fiziologije, antropologije, antropometrije, ortopedije, medicine rada, sigurnosti pri radu, → biomehanike, oblikovanja i konstruiranja i dr. Razlikuju se: fizička ergonomija, koja se bavi anatomskim, antropometrijskim, fiziološkim i biomehaničkim značajkama ljudi koje su povezane s fizičkom aktivnosti, kognitivna ergonomija, koja je usredotočena na mentalne procese kao što su percepcija, pamćenje, rasuđivanje i motorički odgovor, te njihov utjecaj na međudjelovanje čovjeka i drugih elemenata sustava, te organizacijska ergonomija, koja je povezana s optimalizacijom socijalno-tehničkih sustava, uključujući njihovu organizaciju, pravila i procese. Naziv ergonomija (engl. Ergonomics) prihvaćen je u cijelom svijetu, a u SAD-u se rabe i izrazi Human Factors i Human Engineering.
Preduvjet za pojavu ergonomije bio je brz razvoj znanosti i tehnologije, koji je utjecao na mijenjanje čovjekove okoline i načina života. Ergonomija se kao znanstvena disciplina pojavila nakon II. svj. rata; prvi se put spominje 1949. kada je Hywel Murrell (1908−1984) okupio skupinu engleskih stručnjaka koji su osnovali prvo društvo za ergonomska istraživanja (Ergonomics Research Society). Istodobno je u SAD-u osnovano društvo Human Factors Society, a 1961. Međunarodno ergonomijsko društvo (IEA) sa sjedištem u Švicarskoj. U ergonomiji kao inženjerskoj grani dominantnu su ulogu imali stručnjaci studija rada. Potkraj 1960-ih prihvaćen je sustavni metodološki pristup u ergonomskim istraživanjima. Kako se ergonomija primjenjuje u trenutku izradbe sustava, dobiva naziv preventivna ili konceptualna ergonomija.
U Hrvatskoj je početkom 1970-ih skupina entuzijasta, kojoj su pripadali → Dragutin Taboršak, Hubert Maver, Krsto Reichherzer, Mario Kovačević i Napoleon Hrvoj, nastojala uključiti ergonomiju u sve sfere društva. Godine 1974. utemeljeno je ergonomijsko društvo koje je omogućilo okupljanje i zajednički rad stručnjaka različitih područja te promicalo ergonomiju putem medija i održavanjem seminara. U tvornici Rade Končar u Zagrebu, uz aktivno sudjelovanje odjela za razvoj proizvoda i proizvodnje, održano je 1978. prvo savjetovanje Ergonomija u praksi – oblikovanje radnih mjesta.
Proizvodnja
U Hrvatskoj su od 1990-ih provedena mnoga istraživanja u okviru znanstvenih i stručnih projekata iz područja ergonomije. Danas se ergonomska načela primjenjuju u proizvodnji namještaja, kućanskih uređaja, robe široke potrošnje, opreme za dječja igrališta, u industriji strojeva, uređaja i alata, a pri reklamiranju proizvoda ergonomska svojstva ističu se kao dodatni argument za kupnju i uporabu. Niskopodni tramvaj i elektromotorni vlak zagrebačkog poduzeća Končar primjeri su uključivanja ergonomije u proizvodnju, jer su ergonomska načela primijenjena pri oblikovanju interijera, vozačke kabine, signalno-upravljačkih sklopova i dr.
Nastava
Ergonomija je 1980-ih uvedena kao kolegij u visokoškolsku nastavu. Na zagrebačkome Fakultetu strojarstva i brodogradnje nastava je počela pri Zavodu za organizaciju rada (danas Zavod za industrijsko inženjerstvo) pod vodstvom D. Taboršaka, dok je danas nositelj nastave Katedra za biomehaniku i ergonomiju (voditeljica Tanja Jurčević Lulić) pri Zavodu za tehničku mehaniku, osnovana 2002. pod vodstvom → Osmana Muftića. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu nastava se odvija pri Zavodu za primijenjeno računarstvo, gdje ju je niz godina provodio Marijan Đurek. Zastupljena je i na mnogim drugim fakultetima, poput Filozofskoga fakulteta, Medicinskoga fakulteta, Tekstilno-tehnološkoga fakulteta, Šumarskoga fakulteta, Fakulteta prometnih znanosti, Grafičkoga fakulteta, Hrvatskih studija, interfakultetskoga Studija dizajna i dr.
Stručna i znanstvena publicistika
Do 1980-ih nije postojala literatura iz područja ergonomije na hrvatskome jeziku. D. Taboršak obrađuje problematiku ergonomije u knjizi Studij rada (1986), te slijede djela Uvod u ergonomiju (1997., D. Mikšić), Osnovi ergonomije (2001., O. Muftić, F. Veljović, T. Jurčević Lulić, D. Milčić), Ergonomija u sigurnosti (2001., O. Muftić), Primijenjena ergonomija (2008., B. Mijović), te niz elektroničkih izdanja skripta i radova objavljenih u serijskim publikacijama.
Udruženja
Znanstvenike i stručnjake iz područja ergonomije okuplja Hrvatsko ergonomijsko društvo (osnovano 1974. pod nazivom Društvo za ergonomiju Hrvatske; prvi predsjednik bio je D. Taboršak), koje je od 1993. član Međunarodnoga ergonomijskoga društva (IEA). Svojim radom pridonijelo je širenju značaja i potrebe za primjenom ergonomije te se od 2001. u organizaciji Društva redovito održavaju međunarodne znanstvene konferencije Ergonomics.