Objavljeno: .
Ažurirano: 23. prosinca 2024.

Fellner i Helmer, arhitektonski atelijer koji je djelovao 1873–1919. u Beču. Osnovali su ga arhitekti Ferdinand Fellner (Beč, 1847 – Beč, 1916) i Hermann Gottlieb Helmer (Harburg, danas dio Hamburga, 1849 – Beč, 1919). U oblicima povijesnih stilova visoke renesanse, baroka i rokokoa Fellner i Helmer izvodili su kazališta (njih pedesetak), koncertne dvorane, dvorce i druga najreprezentativnija zdanja u gradovima srednje i istočne Europe (Augsburg, Berlin, Beč, Brno, Bratislava, Budimpešta, Graz, Hamburg, Karlovy Vary, Odesa, Prag, Salzburg, Sofija, Zürich). Neovisno o namjeni građevine, njihov se arhitektonski izričaj odlikovao sklonošću prema izrazitoj dekoraciji, razigranosti i voluminoznosti pročelja te bogatoj raščlanjenosti krovne zone, svojstvenima kasnom historicizmu. Svojim djelovanjem ostavili su traga i u Hrvatskoj, ostvarivši neka od monumentalnih djela historicizma naših krajeva.

Po njihovim su projektima izvedeni Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci (1883–85) te Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (1894–95). U Rijeci su izveli i Palaču (Palazzo) Modello na Korzu okruženu Bačvarskom i Uljarskom ulicom te ulicama Matije Gupca i Ivana Zajca (1885). Nacrte Umjetničkoga paviljona izgrađenoga za izložbu u Budimpešti prilagodili su pri preseljenju metalne konstrukcije krovišta i ponovnoj izgradnji u Zagrebu (1898), gdje su također projektirali zgradu Eskomptne banke u Ilici 3 (1898), dogradnju zapadnoga krila Doma Hrvatskoga sokola na Trgu Republike Hrvatske 6 s električnom centralom i spremištima obližnjega Kazališta (1895), te adaptaciju barokne palače i kule obitelji Pongratz u Visokoj 22 (1902; danas državna rezidencija). Helmer je samostalno projektirao kazalište i koncertnu dvoranu u Varaždinu (1870–73). Među prvima su u Hrvatskoj počeli primjenjivati suvremene načine građenja i konstrukcije krovišta, napose one metalne.

Hrvatsko narodno kazalište iz 1895., Zagreb

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca iz 1885., Rijeka
Foto: Davor Žunić / CROPIX

Hrvatsko narodno kazalište iz 1873., Varaždin
Foto: Darko Tomas / CROPIX

Ostali podatci
Što pročitati?

Đ. Cvitanović: Arhitektura monumentalnog historicizma u urbanizmu Zagreba. Život umjetnosti, (1978) 26–27, str. 127–160.

L. Dobronić: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova. Zagreb, 1983.

V. Marsić: Kazališta od renesanse do zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta. Zagreb, 1997.

K. Galović: Prve globalne arhitektonske zvijezde. Vijenac, 9(2001) 185.

D. Damjanović, I. Iveljić: Arhitektonski atelijer Fellner & Helmer i obitelj Pongratz. Radovi instituta za povijest umjetnosti, 39(2015), str. 121–134.

Iz arhive LZMK-a

T. Premerl: FELLNER I HELMER. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, sv. 1, 1995.

B. Šurina: FELLNER, FERDINAND. Hrvatski biografski leksikon, sv. 4, 1998.

HELMER, HERMANN GOTTLIEB. Hrvatski biografski leksikon, sv. 5, 2002.

Fellner i Helmer
Portreti iz djela Künstler-Album autora Adolfa Ecksteina, Beč, 1882., Wienbibliothek im Rathaus

Arhitektonski atelijer koji je djelovao 1873–1919. u Beču.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Beč (Austrija)
Godina osnutka
1873.
Godina prestanka rada
1919.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje