helikopter, motorna letjelica teža od zraka koja može vertikalno uzlijetati i slijetati, lebdjeti i gibati se zrakom u svim smjerovima zahvaljujući približno horizontalno položenom propeleru, koji se naziva glavnim rotorom. Helikopter se ubraja u skupinu rotoplana, tj. letjelica kojima krila nisu nepomična kao u zrakoplova, već se mogu okretati. Primjenjuje se za obavljanje civilnih zadaća transporta, nadzora i spašavanja na teško pristupačnim terenima, a u vojnome zrakoplovstvu za izviđanje, navođenje i korigiranje topničke vatre, protuoklopnu, protuzračnu, protubrodsku i protupodmorničku borbu, miniranje, razminiranje i dr.

Iako je učinak horizontalnoga propelera koji se vrtio rukama bio u Kini poznat već oko 400. pr. Kr., prvim se projektom helikoptera smatra zamisao Leonarda da Vincija (1452‒1519) o letjelici koja se u zraku održava s pomoću propelera u obliku Arhimedova vijka. Tek je pojava motora s unutarnjim izgaranjem omogućila prvi let helikoptera, koji je ostvario francuski inženjer Paul Cornu (1881–1944) letjelicom vlastite konstrukcije s dva glavna rotora. U razdoblju do II. svj. rata mnogi su pioniri zrakoplovstva poput Louisa Charlesa Bregueta (1880‒1955), Étiennea Oehmichena (1884‒1955), Heinricha Fockea (1890‒1979), Juana De La Cierve (1895‒1936) pridonijeli razvoju konstrukcije helikoptera. Tijekom 1942. Igor Ivanovič Sikorsky (1889‒1972) razvio je prvi helikopter danas uobičajene konstrukcije, koji je u SAD-u serijski proizveden u više stotina primjeraka i bio je poticaj snažnu razvoju helikoptera koji je započeo nakon II. svj. rata, a traje i danas.

Prvi helikopteri u Hrvatskoj

Prvi helikopteri na području Hrvatske bili su laki transportni helikopteri Westland-Sikorsky WS-51 Mk.1B, britanske proizvodnje prema američkoj licenci. Tadašnje jugoslavensko ratno zrakoplovstvo priskrbilo je 1954. deset tih helikoptera u sklopu programa vojne pomoći, a dva su iste godine dodijeljena novoosnovanomu helikopterskom odjelu 122. hidroavijacijske eskadrile u Divuljama. Za polijetanje tih helikoptera s vodenih površina ispitivali su se gumeni plovci izrađeni u vukovarskoj tvornici Borovu.

Godine 1957. ratno zrakoplovstvo nabavilo je 43 laka transportna i protupodmornička helikoptera Westland S-55, koji su se sklapali i prema licenci proizvodili u mostarskoj tvornici Soko. Zbog zastarjele konstrukcije tih helikoptera, odustalo se od planirane opsežnije proizvodnje, pa je 1960. započela nabava helikoptera sovjetske proizvodnje, srednjih transportnih Mil Mi-4 (24 letjelice), od 1968. Mil Mi-8 (93 letjelice), od 1969. Mil Mi-2 (15 letjelica), od 1974. protupodmorničkih helikoptera Kamov Ka-25PL (šest letjelica), od 1980. Mil Mi-14 (četiri letjelice), od 1987. Kamov Ka-28 (dvije letjelice). Godine 1973. nabavljen je 21 laki višenamjenski helikopter francuske proizvodnje Aerospatiale SA-341H/G Gazelle. Te je helikoptere pod nazivom SOKO Gazela od 1978. prema licenci proizvodila mostarska tvornica Soko, dok su se motori radili u tvornicama 21. maju iz Rakovice i Vazduhoplovnom zavodu Moma Stojanović iz Batajnice, a pojedini dijelovi i u Tvornici plinskih turbina u sastavu → Jugoturbine iz Karlovca. U nekoliko je inačica do 1991. isporučeno više od 150 tih letjelica.

Godine 1967. ustrojena je zrakoplovna jedinica Republičkoga sekretarijata unutarnjih poslova (RSUP) SRH, te su hrvatske policijske snage dobile prvi helikopter civilnih oznaka, Agusta-Bell 47J, talijanske proizvodnje po američkoj licenci. Slijedilo je nekoliko letjelica istoga tipa, a od kraja 1970-ih i suvremeniji helikopteri Agusta-Bell 212 i Bell 206B Jetranger.















Od osamostaljenja RH do danas

Početak Domovinskoga rata hrvatske su snage dočekale sa svega nekoliko helikoptera dotadašnjega RSUP-a SRH, a 22. IX. 1991. zarobljen je prvi vojni helikopter Mi-8. U ratnim uvjetima, od 1992. nabavljeno je još 30-ak transportnih helikoptera toga tipa, četiri civilna McDonnell Duglas MD 500C/D američke proizvodnje te jedanaest borbenih helikoptera sovjetske proivodnje Mi-24D.

Nakon Domovinskoga rata većina je spomenutih letjelica postupno povučena iz vojne uporabe, a helikopterske su se postrojbe počele modernizirati. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nabavilo je 1997. osam školskih helikoptera Bell 206B JetRanger III, preostalih 14 transportnih helikoptera Mi-8 je 2005. modernizirano, 2008. nabavljeno je deset transportnih i borbenih helikoptera Mi-171Sh ruske proizvodnje, a 2017. i 16 najsuvremenijih borbenih helikoptera Bell OH-58 Kiowa Warrior američke proizvodnje.







Zrakoplovna jedinica specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova RH također se modernizirala, te je 2017., osim s nekoliko starijih modela, raspolagala s po dva suvremena helikoptera Agusta-Westland AW139 talijanske proizvodnje i Eurocopter EC-135 španjolske proizvodnje, kojima obavlja nadzor granice i prometa, potragu za unesrećenima i dr.









U posljednje doba poneka hrvatska poduzeća i poduzetnici nabavljaju helikoptere za poslovna putovanja i komercijalne letove.