Ingra d. d., trgovačko društvo osnovano 1955. u Zagrebu kao izvozno udruženje industrijskih proizvođača s ciljem organiziranja izvoznih aktivnosti i investicijske izgradnje u inozemstvu.

Osnovano je iz potrebe za olakšavanjem izvoza proizvoda iz FNRJ, posebice u zemlje u razvoju što je zahtijevalo složeniju organizaciju proizvodnje i prodaje. Jezik, različiti standardi obradbe tržišta, izradbe i podnošenja ponuda, odnosi s međunarodnim financijskim institucijama, bankama i sl. predstavljali su problem za pojedina poduzeća. Ingra je nastala kao poslovna zajednica koja bi obrađivala tržišta i sve poslove vezane uz izvoz za sve zainteresirane proizvođače. Zamisao o osnutku nastala je 1952., a osnivači su bila poduzeća Rade Končar, Jedinstvo, Tvornica parnih kotlova, Ferimport i Prvomajska iz Zagreba, Đuro Đaković iz Slavonskog Broda, Litostroj iz Ljubljane, Metalna iz Maribora i Gradis iz Celja. Do kraja te godine priključilo ih se još osam, među kojima Jugoturbina iz Karlovca, Energoinvest iz Sarajeva, Ventilator iz Zagreba i Energoprojekt iz Beograda. Potom su se pridružile specijalizirane, projektne, istražne, montažne i konzalting organizacije: Elektroprojekt, Elektrosond, Geofizika, Geoistraživanja, Institut za naftu, Braća Kavurić, Industromontaža, Jugomontaža i Konstrukcioni biro građevinske industrije iz Zagreba. U prvih deset godina bilo je više od 30 članova, tijekom vremena taj se broj penjao i do 100, a u prosjeku ih je bilo pedesetak.

Prvi ugovor, još pravno nepostojeće zajednice, zaključen je u Pakistanu 1953. za gradnju hidroelektrana Chichoki Mallian i Gujranwala. Uključivao je radove, isporuku te montažu cjelokupne hidroelektrotehničke opreme. Slijedio je ugovor u Turskoj koji je sadržavao isporuku i montažu triju malih hidroelektrana ukupne snage 0,5 MV s opremom Litostroja i Končara. U sljedećem su razdoblju u Indiji sklopljeni međudržavni ugovori o kreditiranju isporuke i montaže opreme za osam hidroelektrana i tri termoelektrane, te nekoliko industrijskih objekata. Ingra je otvorila predstavništva u New Delhiju, Calcutti, Madrasu (danas Chennai) i Bombayu. Do 1971. zaključila je 16 ugovora za isporuku i montažu opreme za hidroelektrane u Nepalu, Iranu, Maroku, Argentini i u već spomenutim zemljama.

Uspješno obavljeni poslovi i stečeno iskustvo omogućili su Ingri da na međunarodnim licitacijama, za projekte koje je financirala Međunarodna banka za obnovu i razvoj, dobije posao u jakoj međunarodnoj konkurenciji. Tako je 1970-ih ugovorila posao gradnje hidroelektrana u Tanzaniji, Keniji i Zambiji, a hidroenergetske građevine gradila je i na Islandu, Novom Zelandu, u Nepalu i SAD-u. Također, počela je dobivati složenije poslove kao konzorcijalni partner s građevinskim poduzećima na velikim projektima sustavom »ključ u ruke«, kao što su izgradnja brana i HE Hemrin i Haditha u Iraku.

Od poslovne zajednice specijalizirane za energetiku Ingra se polako pretvarala u udruženje za projektiranje, izgradnju i prodaju energetskih i industrijskih postrojenja i opreme. Razvijena je ponuda izgradnje tvornica građevnog materijala, pogona za crnu metalurgiju, pogona za prehrambenu industriju i tvornica za kemijsku industriju. Nudila je usluge istražnih radova i projektiranja, posebice pri geološkim i hidrološkim radovima. Od sredine 1970-ih do početka 1990-ih Ingra je izgradila petrokemijske i poslovne objekte u Čehoslovačkoj, turističke i bolničke komplekse u SSSR-u, tvornice cementa i opeke u Indiji, Sudanu, Etiopiji, Egiptu, Gvineji i Iraku, cementare u Umagu, Splitu i Puli, u Novom Popovcu, Kosjeriću i Beočinu (Srbija) te u Skoplju (Sjeverna Makedonija). Na svom je vrhuncu imala šezdesetak predstavništava na pet kontinenata.

Političke promjene 1990-ih izravno su utjecale na Ingrino poslovanje. Raspadom Jugoslavije iz Ingre su otpali mnogi članovi iz drugih republika. U Domovinskome ratu stradali su mnogi pogoni u kojima su se do tada proizvodila postrojenja i oprema koju je Ingra izvozila. Gubitak tržišta i društvena pretvorba potpuno su ili djelomično onesposobili proizvodnju u mnogim do tada stalnim članovima Ingre. Na globalnoj razini raspad SSSR-a i slom realsocijalizma te nestabilnosti u arapskom svijetu (Zaljevski rat, nemiri na sjeveru Afrike) dodatno su pridonijeli smanjenju Ingrina poslovanja te posljedično okretanju domaćem tržištu na kojem je do tad bila manje prisutna. U procesu privatizacije vlasnici Ingre postali su mali dioničari.

U 1990-ima je u Rusiji izgrađeno i ugovoreno mnogo objekata za zdravstvo, prehrambenu industriju i industriju građevnog materijala. U Alžiru su dovršeni aerodrom Boufarik i luka Arzew. U Egipat su isporučena transformatorska postrojenja, u Nigeriji isporučena i montirana generatorska postrojenja te tvornica za preradbu rajčice i manga. U Iraku je dovršena poslovna zgrada za Ministarstvo nafte, dok je u Turskoj montirano elektroenergetsko postrojenje za HE Menzelet.

U Hrvatskoj se Ingra uključila u sanaciju i obnovu proizvodnje stradale u ratu, sudjelovala je u izgradnji autocesta i telekomunikacijske mreže te u obnovi uništenih turističkih objekata na dubrovačkom području. Od 2003. u suvlasništvu je poduzeća Lipik glas. Sudjelovala je u izgradnji Arene Zagreb (2008) i HE Lešće (2011). Uz investicijsku izgradnju, osnovala je i sestrinska poduzeća putem kojih se bavi i brodogradnjom i turizmom: GIU Ingra-det (zastupa hrvatska poduzeća na njemačkom tržištu), Ingra M&G (obavlja samostalne poslove montaže u Africi i Njemačkoj), Ingra trgovina, Ingra-mar (brodograđevno poduzetništvo i pomorske aktivnosti), Ingra-tours i Ingra-M.E. (investicijski radovi u inozemstvu).

































Ingra je poslovala u više od 30 zemalja i na pet kontinenata, na približno 800 kapitalnih investicijskih projekta koji uključuju: 83 hidrocentrale, 11 elektrana i hotela, 100 000 m² površine stambenih zgrada, devet bolnica, pet pomorskih luka, 742 km autocesta te rekreacijske i sportske objekte, telekomunikacijske projekte, zračne luke, silose, brane, mostove, vijadukte, tunele, plinovode, bolnice. Danas nudi razvoj usluge inženjeringa na domaćim infrastrukturnim projektima, na investicijskim projektima te razvija vlastite investicije. Krajem 2024. imala je 50-ak zaposlenih.





