Medika d. d., poduzeće za trgovinu na veliko humanim i veterinarskim lijekovima, medicinskim proizvodima i opremom, stomatološkim pomagalima te dijetetskim, kozmetičkim, higijenskim i drugim proizvodima namijenjenima zdravstvenomu tržištu (veledrogerija) sa sjedištem u Zagrebu, osnovano 1922. kao Jugopharmacija.

Započelo je djelovati kao laboratorij zagrebačkih ljekarnika Straussa i Hafnera, tada imena Jugopharmacija d. d., proizvodnja kemijsko-farmaceutskih preparata i prodaja droga i kemikalija. U Prilazu Gjure Deželića 12 odvijala se ponajprije proizvodnja pilula, tableta, masti i emplastra (melema), ali i prodaja kemikalija, ljekovitih droga te raznih dezinfekcijskih sredstava. Poduzeće je 1924. preuzeo ljekarnik Nikola Košćec. Kako Hrvatska obiluje ljekovitim biljem, Košćec je 1926. osnovao poduzeće Biljana za sabiranje ljekovitog bilja, koje je prikupljalo bilje za zagrebačku tvornicu. Jugopharmacija je 1928. preseljena u Jukićevu ulicu 12. Godine 1931. započeo je izvoz ljekovitog bilja koje je u sljedećim godinama postalo glavni izvozni proizvod poduzeća, a 1933. otkupljeno je i postrojenje ljubljanske farmaceutske tvornice J. Kolar, gdje su se proizvodile anorganske soli (poput soli bizmuta, srebra, žive, cinka i dr.) te druge laboratorijske kemikalije. Za poduzeće Biljana 1938. otkupljena je uljara u Omišu, kamo je premještena proizvodnja aromatičnog bilja dalmatinske regije, a u njezinu je sastavu bilo i veliko skladište u Trogiru te poslovni prostor na Trnjanskoj cesti u Zagrebu (nakon II. svj. rata preseljeno u Hrvatski Leskovac). U jeku II. svj. rata poduzeće je 1941–45. nosilo ime Industrofarmacija (IFA), a 1945–47. u nizu restrukturiranja promijenilo je nekoliko imena. Od 1947. nastavilo je rad pod imenom Medika, od 1948. bilo je organizirano isključivo kao veledrogerija. Prva podružnica Medike otvorena je 1953. u Splitu, 1958. u Rijeci, 1960. Borovu, a poslije i u Mostaru i Osijeku. Novi suvremeni distribucijski centri izgrađeni su 1977. za poslovnicu u Borovu i 1987. za poslovnicu u Rijeci.







Godine 1992. Medika je ponovno postala dioničko društvo. U Splitu je 1994. osnovana Zdravstvena ustanova Ljekarne Prima Pharme, s kojom je Medika od 1995. činila Grupu Medika. Sjedište je Grupe od 2001. u zagrebačkoj Capraškoj ulici 1. Grupi su pridružene veledrogerije Farmis iz Zagreba 2004. i Farmacon iz Osijeka 2005., osnovane 1997., odn. 1998. pri → Jadran – galenskom laboratoriju. Godine 2005. prodana je Medika Mostar, a podružnice u Splitu (2009) i Osijeku (2015) preseljene su u nove prostore. U Grupi koju danas čine Medika, s poslovnicama u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te Ljekarne Prima Pharme s 86 ljekarničkih jedinica u RH, 2020. bilo je 899 zaposlenih.

Medika je tijekom razvoja imala i plodnu izdavačku djelatnost. Poduzeće je izdalo knjige Apotekarski priručnik (1930), Naše ljekovito bilje (1935) te Flos medicinae (1958), koja je pretisak prve tiskane knjige medicinskog sadržaja na hrvatskome jeziku u prijevodu franjevca fra Emerika Pavića iz 1768 (s latinskoga jezika na hrvatski). Do 1938. Medika je izdavala katalog-cjenik, u posljednjem primjerku kojega je na više od 500 stranica predstavljeno gotovo 20 000 proizvoda u raznim veličinama pakiranja iz područja kemijskih supstancija (farmaceutskih sirovina), biljnih droga, galenskih pripravaka, gotovih lijekova, reagensâ i laboratorijskog pribora, sanitetskog materijala, parfumerije i kozmetike. Poduzeće je 1925. izdalo jedan broj časopisa Izvjestitelj Jugopharmacije d. d. Časopis poduzeća izlazio je ponovno kao Medika. Informativni časopis medicinskih poduzeća NRH 1948–63., a od 1989. izlazi kao Medika. Farmaceutsko glasilo. Časopis je od 2000-ih manje orijentiran na izvještavanje o radu poduzeća, a više na farmaciju općenito.