Schwarz, David (Keszthely, Mađarska, 7. XII. 1850 − Beč, 13. I. 1897), izumitelj, idejni tvorac prvoga zračnog broda krute konstrukcije.

Od 1860-ih živio je u Županji, gdje je izučio za trgovca. U Zagreb se doselio u drugoj polovici 1880-ih i bavio se trgovinom drvenom građom, a kraj Našica podignuo je pilanu. Proučavajući tehničku literaturu, došao je do zamisli o upravljivoj aerostatičkoj letjelici čvrste konstrukcije s motornim pogonom i kruto ovješenom gondolom. Napustio je trgovinu i posvetio se konstruiranju zračnoga broda. U izradbi nacrta pomogao mu je šumarski inženjer Josip Pfister. Uočivši primjenjivost aluminija u zrakoplovnoj tehnici na Svjetskoj izložbi u Parizu (1889), zaposlio se u pogonima tvorničara Carla Berga u Lüdenscheidu i Evekingu u Njemačkoj, kako bi se posvetio istraživanju mogućnosti povećanja čvrstoće aluminijskih slitina te spajanja dijelova zakivanjem i lemljenjem u čemu je polučio određene uspjehe. Projekt letjelice na kojoj je radio 1892. je austrougarsko Ministarstvo rata u Beču odbilo. Na preporuku ruskoga veleposlanstva i uz vojnu potporu, iste je godine u Sankt Peterburgu ipak započela gradnja. U suradnji s Bergom, 1894. dovršen je prvi metalni zračni brod duljine 31 m, mase 2530 kg i obujma 3284 m³. Pokusni let nije uspio jer je pri punjenju vodikom došlo do pucanja unutarnjih radijalnih nosača te djelomične implozije i propuštanja vanjske aluminijske stijenke. Schwarz je napustio Rusiju, a brod je proglašen neuporabivim te rastavljen. Iste godine sklopio je novi ugovor u kojem je istaknut kao izumitelj, a Berg je pod Schwarzovim tehničkim vodstvom i uz diobu dobiti ovlašten za gradnju zračnih brodova za prusku, tj. njemačku vladu. Pothvat je dobio potporu oblasti 1895. te su vojni i Bergovi inženjeri prema Schwarzovim naputcima izradili nacrte i sastavne dijelove, koji su uz sudjelovanje ljudstva Odreda zračnih brodova sastavljeni na berlinskom vojnom vježbalištu Tempelhofu 1896.







Drugi zračni brod, također gotovo u cijelosti izrađen od aluminija, bio je aerodinamična cilindrična oblika sa stožastim prednjim dijelom, duljine 38,32 m, promjera 12 m, mase 3560 kg i obujma 3697 m³. Rešetkasti nosači i uzdužni profili tvorili su kostur konstrukcije presvučene aluminijskom ljuskom debljine 0,2 mm, a uz donji dio trupa bila je pričvršćena gondola. Četverocilindrični benzinski motor tipa Daimler od 12,9 KS trebao je sustavom prijenosnih remena pokretati četiri propelera (dva bočna i stražnji za potisak i usmjerivanje te jedan između trupa i gondole za dodatni uzgon), a proračunata nosivost broda bila je 240 kg (osoba i 130 kg balasta). Pokusno polijetanje 1896. nije uspjelo zbog vodika nedostatne čistoće. Nakon Schwarzove smrti njegov udio u poslovnom pothvatu preuzela je njegova udovica Melanija. Proizveden je zadovoljavajući vodik te je po njezinu nalogu izveden i prvi javni let 3. XI. 1897. Brod je uz žurno slijetanje uništen pri prvome letu, a visina koju je dosegnuo iznosila je oko 460 m. Berg je 1898. s Ferdinandom von Zeppelinom i njegovim Društvom za promicanje zrakoplovstva ugovorio daljnju proizvodnju brodova, a Schwarzovoj udovici isplaćena je naknada. Zeppelin je 1900. prema Schwarzovu projektu izradio zračni brod i nezasluženo stekao slavu tvorca prvoga zračnoga broda, dok je Schwarz pao u zaborav.

Ispred → Tehničkoga muzeja Nikola Tesla u Zagrebu postavljen je 2001. portret D. Schwarza u bronci, autora Stjepana Gračana.