Varteks d. d., poduzeće za proizvodnju i prodaju odjeće sa sjedištem u Varaždinu, utemeljeno 1918; najveće hrvatsko tekstilno poduzeće.

Glavni osnivači i većinski vlasnici poduzeća u razdoblju između dvaju svjetskih ratova bili su tvorničari braća Rudolf i Ernst Stiassny. Braća su prije I. svj. rata bila vlasnici tekstilne tvornice u Brnu. Prigodom modernizacije te tvornice stare strojeve dopremili su u Varaždin i osnovali Tekstilnu industriju Varaždin d. d. (Tivar) na lokaciji tadašnje tvornice pamučnih i lanenih tkanina. Predmet rada poduzeća, kako stoji u izvornim dokumentima, bilo je »tvorenje, izrađivanje i promet svakovrsnih tekstilnih i ovima srodnih predmeta, kao i trgovina njima«. Proizvodnja je bila neznatna i ograničena do 1922., kada su vlasnici odlučili modernizirati pogone te započeti proizvodnju vunenoga prediva i tkanina. Tvornica je tada raspolagala trima širokim slogovima za češljanje s prijenosnom vrpcom i strojevima za predenje, 48 tkalačkih stanova s pomoćnim strojevima, strojem za pranje vune sa šest bazena, te drugim strojevima potrebnima za rad bojionice i apreture. U sljedećih nekoliko godina proizvodila su se sukna za građanska i vojnička odijela, kao i tkanine za vojne kabanice, čoju i tzv. šojak. Proizvodilo se oko 600–700 m sukna na dan, a zaposlenih je bilo oko 150.







Proizvodnja konfekcije – odjevnih predmeta – započela je 1926. na 36 strojeva, od kojih su tri bila industrijska – rupičarka, gumbičarka i stroj za šivanje zapora. Time je pokrenuta prva lančana proizvodnja tekstila na industrijski način na području Kraljevine SHS. Prvi veliki naručitelj bila je vojska Kraljevine SHS s narudžbom od 5000 uniformi. Broj zaposlenih te godine povećao se na 600. Prodaja vlastitih proizvoda putem trgovačke mreže započela je 1929., kada je otvorena prva trgovina u Varaždinu, a u sljedećih je desetak godina bilo otvoreno 178 prodavaonica diljem Kraljevine Jugoslavije.

Početkom 1930-ih dio pogona modernizirao se te su otvoreni i novi. Industrijski kompleks je 1935. obuhvaćao 17 zgrada u kojima je radilo 1800 radnika, te još njih 300 diljem zemlje. Proizvodilo se oko dva milijuna metara sukna na godinu. Nakon novog širenja poduzeća 1938. tvornica je imala 18 češljara, 12 738 vretena za grebenanu vunu i 329 razboja. Početkom II. svj. rata vlasti NDH stavile su poduzeće pod državnu upravu te je ono radilo za potrebe vojne industrije. Potkraj II. svj. rata zaposlenih je bilo oko 2300.







Nakon rata poduzeće je nacionalizirano te je 1948. promijenilo ime u Varaždinska tekstilna industrija (Varteks). Prva poslijeratna modernizacija započela je 1950., kada je sagrađena nova zgrada bojionice, skladište sirovina, zgrada razvrstaonice, dječje jaslice i učenički dom. Iste godine u poduzeću je osnovan prvi radnički savjet u NR Hrvatskoj, te je Varteks bio među prvim poduzećima u koje je uvedeno radničko samoupravljanje. U sljedećih nekoliko godina proizvodnja se širila te su se otvarali novi pogoni u Bednji, Ivancu, Ludbregu, Vinici i Novome Marofu.









Nova modernizacija odvijala se u razdoblju 1961–65., kada su pušteni u rad novi pogon konfekcije, predionice kamgarna i tkaonice sa tkalačkim strojevima Sulzer. Istodobno je suknara dobila nove strojeve za preradbu krpa, predionice za vlačanu i češljanu pređu, 94 stroja Sulzer, strojeve za bojionicu i doradbu, strojeve za sušenje, fiksiranje, češljanje, šišanje, apreturu i novi kotao. Nakon obnove tkaonica je postala najvećom u Jugoistočnoj Europi. Modernizacijom je bila omogućena preradba, uz vunu i regenerat koji su do tada bili osnova proizvodnje, celuloznih, poliamidnih i poliesterskih vlakana. S novom tehnologijom Varteks je postao jedan od važnijih europskih proizvođača tkanine iz mješavine vune i poliestera. Postupno se povećavao broj zaposlenih koji je najveći bio 1969. oko 11 500. Međutim, nedostajalo je stručnih kadrova te je Varteks zajedno s VIS-om, Čateksom i MTČ-om sudjelovao u osnivanju Više tekstilno-tehničke škole u Varaždinu 1961.







Prvi izvoz svojih proizvoda poduzeće je ostvarilo početkom 1960-ih. Najviše se izvozilo u Veliku Britaniju, Saveznu Republiku Njemačku i SSSR. Zbog sve većega izvoza 1971. osnovan je Vartimpeks koji je uskoro postao jedna od najvećih uvozno-izvoznih kuća u SFRJ. Prva modna marka Varteks International osnovana je 1972. Nova rekonstrukcija i modernizacija započela je početkom 1970-ih; 1974–78. izgrađena je nova zgrada predionice češljane pređe, skladište sirovina, moderniziran je strojni park bojionice, apreture i tkaonice te predionice za izradbu grebenane pređe. Poduzeće se reorganiziralo u SOUR od 12 OOUR-a i 10 RO-a. Vrhunac proizvodnje dosegnut je 1981. kada je proizvedeno 2540 t pređe iz koje je izrađeno više od pet milijuna metara tkanine. Varteks je tada bio najveći tekstilni kombinat u SFRJ.







Proizvodnja traperica započela je 1977., no bez većih uspjeha. Godine 1983., kada je postao licencirani partner poduzeća Levi Strauss & Co., Varteks je pokrenuo proizvodnju Levi’s traperica u rekonstruiranome pogonu tkaonice u Novome Marofu. Traperice su se proizvodile do 2008., dok je ugovor za distribuciju proizvoda poduzeća Levi Strauss & Co. trajao do 2013., pa je Varteks bio posljednji licencirani partner toga poduzeća u Europi.







Zbog sve veće uporabe sintetičkih tkanina u proizvodnji, Varteks je 1979. pustio u pogon Tvornicu poliesterskih vlakana Vartilen. Vartilen je bio jedna od najmodernijih tvornica u SFRJ s djelomično računalno upravljanom proizvodnjom. Međutim, zbog problema s uvozom sirovina tvornica se ubrzo suočila s problemima te je potkraj 1980-ih bila privatizirana, a 1996. bio je proglašen stečaj.

Kraj 1980-ih obilježile su serije štrajkova zbog neisplate plaća, a početkom 1990-ih poduzeću je nove probleme uzrokovao gubitak mnogih poslovnih prostora izvan Hrvatske. Godine 1991., kao priprema za nadolazeću privatizaciju, osnovan je Varteks holding, koji se je sastojao od deset društava sa 7376 zaposlenih. Službena pretvorba poduzeća u dioničko društvo dogodila se 1993. Plan je bio profilirati se kao poduzeće za proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda, pa je uz suradnju s poduzećem Levi Strauss & Co. sklopljen ugovor i s poduzećima Hugom Bossom i Versaceom, te je pokrenuta vlastita modna marka DiCaprio. Broj radnika 1996. iznosio je 4584.







U XXI. stoljeće Varteks je ušao s problemima svojstvenima tekstilnoj industriji diljem Europe. Pod pritiskom jeftinih proizvoda iz Azije proizvodnja i broj zaposlenih smanjuju se (2015. bila su 1342 radnika), međutim Varteks i dalje ostaje predvodnik tekstilne industrije u Hrvatskoj. Godine 2013. provedena je uspješna predstečajna nagodba, dok je 2018. provedena uspješna dokapitalizacija.