Batthyány, Teodor (Rechnitz ili Rohunac, Austrija, 15. X. 1729 – Beč, 18. VI. 1812), veleposjednik, manufakturist i trgovac.
Bio je namjesnik banske časti u Hrvatskoj i savjetnik Ugarske kancelarije u Beču 1759. Kupio je 1766. od Franje Perlasza vlastelinstva Ozalj, Brod na Kupi i Grobnik te imanje Slapno, koja su ostala u obitelji Batthyány do 1872. Godine 1770. pomogao je izgradnju željezare u Brodu na Kupi, gdje je podignuo i brodogradilište riječnih brodova te sudjelovao u izradbi planova za osposobljavanje Kupe kao plovnoga puta. Uredio i željezare u Crnom Lugu i Homeru, a željeznu rudu za te željezare dobivao je iz Crnoga Luga, Delnica, Lokava i Mrzle Vodice. U Ozlju je posjedovao ciglanu i oranžeriju te manufakturu platna (radila 1768−74), proizvodi koje su se prodavali uglavnom na obiteljskim posjedima u Ugarskoj, a 1770−71. osnovao je manufakturu tzv. leonskih proizvoda (tanke bakrene, posrebrene ili pozlaćene niti koje su se provlačile kroz tkaninu kao ukras), koja je radila do 1774. U ozaljskom je starome gradu 1770. opekama iz vlastite ciglane dozidao drugi kat sjevernoga krila i sagradio novi barokni trakt. Godine 1776. uprava grada Rijeke proglasila ga je zaštitnikom grada.
R. Bičanić: Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji (1750−1860). Zagreb, 1951., str. 87.
R. Horvat: Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj. Zagreb, 1994., str. 364−366.