Autor: I. Kisić
Objavljeno:
Ažurirano: 27. kolovoza 2020

agrošumarstvo (šumsko poljodjelstvo), dinamičan i na ekologiji utemeljen sustav upravljanja prirodnim resursima s pomoću kojega se na poljoprivrednim gospodarstvima istodobno uzgajaju drvenaste kulture (drveće, grmlje), poljoprivredni usjevi i životinje. U poljoprivrednom se krajoliku na taj način postiže veća raznolikost, a simbioza između poljoprivredne i šumske kulture rezultira njihovom međusobnom potporom, zaštitom, konzervacijom i održavanjem vitalnih resursa. Poljoprivredni šumarski sustavi su višenamjenski sustavi koji mogu pružiti širok spektar ekonomskih, sociokulturnih i ekoloških koristi.

Temeljne komponente uzgoja biljaka kojima se agrošumarstvo bavi su drvenaste (šumske) trajnice, šumski plodovi i poljoprivredni usjevi (djelomično i domaće životinje koje se kreću tim prostorom), a detaljnijom podjelom agrošumarstvo izučava: poljoprivredno šumarstvo (agrisilvicultural), odn. međusobni odnos poljoprivrednih usjeva i drveća ili grmlja, šumske pašnjake (silvopastoral), odn. međusobni odnos pašnjaka, domaćih životinja i drveća, agrosilvopastoral, odn. međusobni odnos poljoprivrednih usjeva, pašnjaka, životinja i drveća i ostale interakcije koje uključuju pčelarstvo, ribarstvo, skupljanje šumskih plodova i drugih nedrvnih šumskih proizvoda.

Domaće životinje na šumskom pašnjaku, Rakovica

Danas agrošumarstvo ima sve veću ulogu zbog potrebe za ublažavanjem posljedica klimatskih promjena (mogućnost skladištenja povećanih količina ugljika u tlu), ali i zbog sve veće potrebe za dobivanjem energije iz obnovljivih izvora, zbog kojih se na poljoprivrednim zemljištima sve više sade šumske vrste kratkih ophodnji, odnosno drvenaste vrste (topola, vrba, crna joha, breza, grab, kesten, jasen i bagrem) koje se uzgajaju u kratkim ophodnjama od nekoliko do najviše desetak godina.

Agrošumarstvo se danas predaje na Agronomskome fakultetu u Zagrebu u sklopu kolegija Uvod u ekološku poljoprivredu, Sanacija oštećenih tala i Lovstvo, na Šumarskome fakultetu u Zagrebu u sklopu kolegija Šumske melioracije krša, te na Fakultetu Agrobiotehničkih znanosti u Osijeku kao zaseban kolegij. Najistaknutiji su hrvatski znanstvenici u tom području Ivica Kisić s Agronomskoga fakulteta u Zagrebu i Željko Španjol sa Šumarskoga fakulteta u Zagrebu.


Ostali podatci
Što pročitati?

Ž. Španjol, D. Barčić, R. Rosavec: Mogućnosti šumskog poljodjelstva (agrošumarstva) u Hrvatskoj. Zbornik radova 3. agrometeorološke radionice Agrometeorologija u službi korisnika: Zaštita okoliša i šumski požari. Dubrovnik, 2014.

I. Kisić: Antropogena erozija tla. Zagreb, 2016.

agrošumarstvo
Goveda na šumskom pašnjaku, Rakovica

Dinamičan i na ekologiji utemeljen sustav upravljanja prirodnim resursima.

Kategorije i područja