Brnetić (Bernetić), pomorsko-trgovačka i brodovlasnička obitelj sa Silbe.
Obitelj se 1737. doselila iz Trsata na Silbu, gdje se počela baviti brodarskim poslovima. Prvi član obitelji koji se potkraj XVIII. st. spominje kao brodar bio je parun Božo, koji je svojim brodom prevozio volove iz Dalmacije u Veneciju. Prevozeći svojim brodovima (trabakulima, manzerama i kastrerama) uz stoku i hranu i drvnu građu, po potrebi i vojsku, iz Dalmacije i Trsta u Veneciju, članovi obitelji stekli su velik kapital. Sve do 1880-ih posjedovali su većinom brodove duge plovidbe: primjerice 1792. kapetan Bartul plovio je Sredozemljem pulakom Nuovo Commercio, a kapetan Josip (1748–1833) i njegov sin Petar (1775–1835) plovili su 1795. Atlantskim oceanom brodom Santo Stefano te od 1805. navom L’Utilita, jednim od najvećih jedrenjaka na Sredozemlju početkom XIX. st., kojim su prevozili žito iz Rusije u Sredozemlje. Trgovačke brodove posjedovali su kapetani: Šimun 1769–70., Josip 1770–74., Juraj 1781., Nadal 1781–84. te Gašpar i Antun 1802. Brnetići su zapovijedali i tuđim trgovačkim jedrenjacima. Kapetan Petar poginuo je na moru kraj grada Bane 1835., vozeći iz Podgorja (Senja) drvnu građu za popravak bazilike sv. Pavla u Rimu. Kapetan Nedjeljko 1849–55. zapovijedao je brigantinom Tartar, a kapetan Dionizij (umro 1912) austrougarskim brodom, koji je oko 1880. doplovio do Novoga Zelanda, za što je bio odlikovan. Kapetani iz obitelji bili su i Bože (plovio 1809), Božić (umro 1803), Jure (umro 1815), Gašpar (umro 1833), Vincenco (plovio 1814), Ante (plovio 1818), Josip (umro 1833), Ivan (umro 1855) i Duminig (umro 1880). Kao članovi ugledne obitelji, Brnetići su na Silbi birani i u javne službe. Kapetan Šimun (1774–1861) obnašao je dužnost općinskoga načelnika.
Propast Brnetića, kao i silbanske mornarice općenito, započela je 1836. osnivanjem konkurentskoga parobrodskog društva Lloyd u Trstu. Propadanje jedrenjaka 1880-ih pogodovalo je materijalnomu slabljenju obitelji pa su mnogi njezini članovi bili primorani ploviti na tuđim brodovima.
I. Juras: Silba, staro gnijezdo naših pomoraca. Almanah Jadranska straža, Beograd, 1928., str. 444.
O. Fijo: Pomorstvo zadarsko-šibenske regije u drugoj polovini XIX. stoljeća. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 1(1954), str. 259., 271., 273.
V. Maštrović: Brodarstvo Dalmacije u prvoj austrijskoj vladavini. Pomorski zbornik, 6(1968), str. 551., 561.
Š. Peričić: BRNETIĆ. Hrvatski biografski leksikon, sv. 2, 1989., str. 346–347.