hidroelastičnost broda, spregnuto djelovanje elastičnih sila brodske konstrukcije, inercijskih sila mase broda i tereta, te hidrodinamičkih sila okolne tekućine; također znanstvena disciplina koja se time bavi. U brodova uobičajenih veličina, valno opterećenje zbog gibanja broda na valovima proračunava se za kruti brod, a zatim primjenjuje na elastični model konačnih elemenata brodske konstrukcije. Taj pristup analizi čvrstoće u vrlo velikih brodova, zbog njihove elastičnosti, nije dovoljno pouzdan te se rabi hidroelastični matematički model.
Prvim značajnijim radom u tom području smatra se knjiga Hydroelasticity of Ships (R. E. D. Bishop, W. G. Price, 1979), koju su slijedili mnogi radovi kao rezultat znanstvenih istraživanja, uglavnom u akademskoj zajednici. Nagli razvoj hidroelastičnosti odvija se u novije doba gradnjom ultravelikih brodova i pomorskih objekata kao što su kontejnerski brodovi, supertankeri, brodovi za prijevoz ukapljenoga plina, brodovi za krstarenja, plutajući aerodromi i dr. Zbog učestalih oštećenja konstrukcije takvih objekata, oni se osnivaju na temelju tzv. direktnog proračuna, koji propisuju klasifikacijska društva. Metodologija hidroelastične analize uključuje definiranje osnovnih značajki broda, strukturni model, hidrodinamički model, proračun prirodnih vibracija, definiranje valne uzbude, proračun hidroelastičnog odziva, modelska ispitivanja i mjerenja u naravi, te korelacijsku analizu za provjeru rezultata proračuna.
Značajan iskorak i doprinos razvoju područja ostvaren je 2009−12. projektom TULCS (Tools for Ultra Large Container Ships), koji je proveo međunarodni konzorcij od 14 institucija pod vodstvom Bureau Veritasa iz Pariza (koordinator → Šime Malenica).
Doprinos hrvatskih znanstvenika
Središte istraživanja brodske hidroelastičnosti u Hrvatskoj je zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), sa začetnikom → Ivom Senjanovićem. Tu je u sklopu projekta TULCS razrađen detaljan postupak modeliranja ultravelikih kontejnerskih brodova kao greda promjenljivog presjeka sa svim sastavnicama krutosti (savijanje, smicanje, uvijanje, vitoperenje).
Istraživanje hidroelastičnosti brodskih konstrukcija nastavljeno je u sklopu projekta GCRC-SOP, koji financira vlada Republike Koreje (voditelji Š. Malenica, I. Senjanović, S. H. Kwon, D. S. Cho).
Hidroelastičnost brodskih konstrukcija na FSB-u obrađuje se u sklopu doktorskog studija brodogradnje (do sada su iz toga područja disertacije obranili Stipe Tomašević, Nikola Vladimir, Neven Hadžić, Marko Tomić i Mate Grgić).
Radovi o široj primjeni hidroelastičnosti u morskoj tehnologiji iznose se na međunarodnoj konferenciji Hydroelasticity in Marine Technology. Godine 2015. konferencija je održana u Splitu u suorganizaciji zagrebačkog FSB-a.