Tvornica željezničkih vozila Gredelj d. o. o. (TŽV Gredelj), poduzeće za projektiranje, proizvodnju, obnovu i održavanje željezničkih vozila, opreme i strojeva sa sjedištem u Zagrebu, osnovano 1894. kao izdvojeni pogon Glavne željezničke radionice u Budimpešti pod nazivom Strojarnica/Radionica Kraljevskih ugarskih državnih željeznica. Radionički kompleks bio je smješten u Trnju, a sastojao se od pogonâ za održavanje lokomotiva i vagona, tokarske radionice, kovačnice, ličionice, zgrade uprave, radničkoga restorana i spremištâ. U radionici je isprva bilo oko 200 zaposlenih, većinom domaćih nekvalificiranih radnika, dok je stručno osoblje dolazilo iz raznih dijelova Austro-Ugarske Monarhije.

Od odvajanja od Glavne željezničke radionice do II. svj. rata

Od 1904. radionica je poslovala neovisno o Glavnoj željezničkoj radionici u Budimpešti, zapošljavala je oko 500 radnika, a mjesečno je mogla popraviti pet do šest lokomotiva i stotinjak vagona. Osnivanjem trogodišnje Željezničke zanatske škole 1905., počela je sustavna izobrazba stručnog kadra, uglavnom strojobravara i tokara. Tijekom 1911. i 1912. dograđene su radionice za popravak vagona i opremu lokomotiva, izgrađena je nova tokarska radionica te je u pogon puštena električna centrala pokretana trima dizelskim motorima ukupne snage 1000 KS (736 kW). Opseg poslova i broj zaposlenika stalno su rasli, radionica je proširena, izgrađeni su novi pogoni (1922. izgrađena je ljevaonica sivoga lijeva te ljevaonice bronce i aluminija, 1926. skladište materijala, 1928. dograđena je kovačnica, 1929. izgrađena je pilana, a 1935. alatnica, kovačnica lisnatih opruga i cjevkara), počele su se primjenjivati i nove tehnologije (1923. prihvaćena je tehnologija lijevanja parnih cilindara, 1931. nabavljen je parni čekić za složene kovačke poslove, a od 1935. uvedeno je i elektrozavarivanje). Nakon I. svj. rata radionica je poslovala u sastavu Državnih željeznica isprva Kraljevstva, a od 1921. Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca te od 1929. Jugoslavenskih državnih željeznica. S približno 2500 djelatnika 1938. bila je jedno od najvećih industrijskih poduzeća u Savskoj banovini.

Od održavanja i popravaka do projektiranja i proizvodnje

Tijekom II. svj. rata radionica je djelovala u sklopu Hrvatskih državnih željeznica NDH, a u razdoblju 1943−45. poslovanje je svedeno na 30–40% predratnih kapaciteta. Nakon rata, u kojem sama radionica nije bila izložena ratnim oštećenjima, oštećene su gotovo sve lokomotive, pa je radionica preuzela obnovu željezničkoga voznog parka. Godine 1947. preimenovana je u Željezničku radionicu Zagreb. Dodijeljeni su joj remont i održavanje električnih lokomotiva i motornih vlakova preuzetih od Italije, a od 1955. i remont dizelskih lokomotiva. U razdoblju 1947−57. poduzeće je u više stotina četveroosovinskih i dvoosovinskih putničkih vagona te vagona za spavanje zamijenilo drvene oplate metalnima te moderniziralo njihovu unutrašnjost. Sredinom 1950-ih, nakon što je 1952. izdvojeno iz Glavne direkcije Jugoslavenskih željeznica, poduzeće (tada pod nazivom Ivan Krajačić) počelo je proizvoditi vagone za poštanski promet, a poslovanje je preusmjereno i na projektiranje i proizvodnju novih vozila – vagona i strojeva (brusilica, prikolica, okretnih postolja, dizalica). Od 1954. do 1959. poduzeće je poslovalo pod imenom Radionice željezničkih vozila Zagreb, a 1959. promijenilo je naziv u Tvornica za izradu i popravak željezničkih vozila Janko Gredelj Zagreb u čast revolucionara, narodnoga heroja, koji je u njoj radio kao metalostrugar.  Od 1962. poduzeće nosi naziv Tvornica željezničkih vozila Janko Gredelj Zagreb.







Prvi aluminijski vlak u Europi

U suradnji s tvornicama iz Hrvatske (Rade Končar, Prvomajska, Ventilator i Munja iz Zagreba, Vulkan iz Rijeke, Boris Kidrič iz Šibenika, Svjetlost iz Splita, Tvornica vijaka iz Knina, Azbest iz Ploča) te iz ostalih dijelova Jugoslavije (FAMOS iz Sarajeva, Trudbenik iz Doboja, Litostroj, Iskra i Termika iz Ljubljane, Lesonit iz Ilirske Bistrice, Prva petoletka iz Trstenika, Izolit i Titovi zavodi iz Skoplja), Gredelj je 1961. prvi u Europi proizveo prototip dizelsko-električnoga motornoga vlaka s aluminijskom oplatom i dvoja motorna kola s upravljačnicama na oba kraja kompozicije, koji je trebao prometovati između Zagreba i Beograda. Godine 1963. u promet su puštene tri kompozicije tzv. aluminijskoga vlaka (serija 611), koje su na relaciji Zagreb–Split vozile do 1974. Za zagrebačku Gradsku željeznicu izgrađen je 1962. aluminijski motorni vlak za uskotračnu prugu, popularno zvan Srebrna strijela, koji je sve do 1979. povezivao Zagreb i Samobor. Zbog nedostatka prostora i neodgovarajućih uvjeta rada na dotadašnjoj lokaciji, dio proizvodnje preseljen je u industrijsku zonu u Vukomercu (gdje je 1967. pušten u rad novoizgrađeni pogon za održavanje lokomotiva), kamo se do 2010. preselilo cijelo poduzeće.













Niskopodni tramvaj i dizelski motorni vlak za prigradski putnički promet

Od 1979. do 1988. poduzeće je djelovalo pod nazivom RO Remont i proizvodnja željezničkih vozila u sklopu SOUR-a ŽTP Zagreb, od 1990. do 1993. nastavilo je rad u sklopu Hrvatskih željeznica, mijenjajući naziv više puta, a od 1996. posluje pod nazivom Tvornica željezničkih vozila Gredelj. Do polovice 1990-ih Gredelj je obnavljao vagone za prijevoz putnika te sudjelovao u remontu nuklearne elektrane Krško. Tijekom 2000-ih bio je dio konzorcija za projektiranje i proizvodnju niskopodnih tramvaja za → Zagrebački električni tramvaj (tip 2200), a obnavljao je i modernizirao lokomotive i vlakove za Hrvatske željeznice i željeznice zemalja u regiji. Godine 2011. po narudžbi Hrvatskih željeznica projektirao je i proizveo niskopodni dizelski motorni vlak za regionalni putnički prijevoz (serija 7022) te sudjelovao u proizvodnji niskopodnih elektromotornih vlakova za prigradski putnički promet i regionalni putnički promet (serija 6112). Prodajom zemljišta u Trnju financirao je izgradnju novih pogona i dovršetak preseljenja tvornice na Vukomerec. Unatoč ulaganjima koja su rezultirala izgradnjom jednoga od najmodernijih industrijskih postrojenja za proizvodnju i servisiranje željezničkih vozila u Europi, Gredelj je od kraja 2012. u stečaju, a poslovanje je nastavljeno sa smanjenim brojem zaposlenika.











