Horvatović, Marko Antun (Horvath, Horvatić, Horvatovich; Marcus Antonius) (Orahovica, sredina XVIII. st. – Zagreb, 10. I. 1821), svećenik, pjesnik i konstruktor.

Nakon bogoslovnih nauka, u Požeškim Sesvetama bio je kapelan, privremeni upravitelj (1769) te župnik do umirovljenja 1792. Zatim je bio pomoćni svećenik u Petrinji, a od 1806. boravio je u Zagrebu kao vikar župne crkve sv. Marka. Osim što je pisao pjesme na latinskom i hrvatskome jeziku, zanimalo ga je riječno brodarstvo. Autor je djela Lakši način putovanja velikih lađa i uz vodu i niz vodu (1804), kojega je prošireno izdanje tiskano i na njemačkome jeziku Vorschläge zur Erleichterung der Schiffahrt auf Strömen und Flüssen (1806).







To je djelo jedno od prvih o tehnici i riječnome prometu na hrvatskome jeziku te prinos poznavanju tadašnjega brodarstva na Savi i Kupi i tamošnjega nazivlja. U njemu opisuje brodski pogon tzv. veslatim krilima kojim bi se smanjio broj konja za uzvodnu vuču: na prednjem i stražnjem kraju broda po jedno je poprečno vratilo na kojima je, na oba brodska boka, učvršćeno po jedno pogonsko kolo s po 16 lopatica djelomice uronjenih u vodu. Vratila s pogonskim kolima bila bi povezana zupčanicima s potjernim ili nagaznim kolima, koja bi gazio jedan ili dva čovjeka. Takav se pogon mogao kombinirati s jedrima, dok je za nizvodnu plovidbu prazna broda bio predviđen samo kormilar. U knjižici je objavljena i uglazbljena Horvatovićeva Lađarska pjesma, kojom se imao određivati ritam rada. U njemačkom je izdanju zastupao stanovitu tipizaciju i prilagodbu oblika i izmjera broda riječnoj plovidbi, a za nizvodnu plovidbu istaknuo je korisnost tzv. dugoga hrvatskog vesla.