Kamgrad d. o. o., građevinsko poduzeće sa sjedištem u Zagrebu. Osnovano je 1979. kao građevinski obrt, a 1993. postalo je dioničko društvo Kamgrad s približno 50 zaposlenika. Većinu poslovanja poduzeća čini → visokogradnja, no bavi se i → niskogradnjom. Razvoj poduzeća temeljio se na znatnoj raširenosti poslova uglavnom u Hrvatskoj, a od 1994. i izvan RH poslovanjem u Srbiji (Kamgrad d. o. o. sa sjedištem u Somboru), BiH (Kamgrad d. o. o. Mostar Visokogradnja sa sjedištem u Mostaru), u Njemačkoj gdje je matično društvo osnovalo podružnicu pod imenom Kambau sa sjedištem Münchenu te u Švedskoj s poslovnom jedinicom u Göteborgu (2018–23). Poduzeće se etabliralo kao jedan od najvažnijih građevinskih subjekata RH, odnosno jedan je od tri najveća domaća izvođača radova u građevinarstvu. U matičnom je poduzeću 2023. radilo približno 750 zaposlenika, a ubroje li se povezana društva i podizvođači, u radu na projektima sudjeluje približno 2500 radnika.
Poduzeće je sudjelovalo u izvođenju više od 400 projekata diljem Hrvatske, od kojih se u novije doba ističu: izgradnja novih putničkih terminala Zračne luke Franjo Tuđman u Zagrebu, Zračne luke Ruđer Bošković u Dubrovniku i Zračne luke Sveti Jeronim u Splitu, izgradnja hotela i turističkih odmarališta poput hotelskih kompleksa Laguna Park Resort i Valamar Isabella Island Resort u Poreču, Petram Resort u Savudriji, hotela Grand Park Hotel i Amarin u Rovinju, Grand Hotel View u Postirama na Braču, Kalnik u Križevcima i dr., rad na projektu Razvoj vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Ploče, rekonstrukcija remetinečkoga rotora u Zagrebu, izgradnja dubrovačke žičare u suradnji sa švicarskim poduzećem Garaventa, poslovnih zgrada (Matrix Office Park u Zagrebu, uređenje kompleksa Tvornice duhana Zagreb), logističko-distributivnih centara međunarodnih korporacija (poduzeća LIDL-a u Križu, SPAR-a u Klinča Selima, Atlantic Grupe u Vukovini pokraj Velike Gorice), proizvodnih pogona, vjetroelektrana (Velika glava, Bubrig i Crni vrh kraj Šibenika ukupne instalirane vršne snage do 90,5 MW te Rudine kraj Slanoga ukupne instalirane vršne snage do 70 MW, i dr.), terminala za skladištenje i pretovar tekućih tereta, benzinskih postaja, sportskih dvorana (Višenamjenska dvorana Žatika u Poreču), obnova ili nadogradnja javnih objekata (KB Merkur, KBC Zagreb, Gimnazija Tituša Brezovačkog u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu) te obiteljskih kuća. Poduzeće se također bavi gradnjom stambenih i poslovnih jedinica za vlastitu prodaju te iznajmljivanjem poslovnih prostora.
B. Nadilo: Kuća hrvatske povijesti – od doseljenja do osamostaljenja. Građevinar 64(2012) 9, str. 749–761.
B. Nadilo: Najveće gradilište u južnoj Dalmaciji. Građevinar 64(2012) 11, str. 935–944.
A. Bogdan: 9. Sabor hrvatskih graditelja. Građevinar 76(2023) 4, str. 373–388.



