katamaran, plovilo s dvama međusobno povezanim paralelnim trupovima. Trupovi su spojeni mostom koji služi i kao površina za smještaj nadgrađa. U pravilu nemaju balast, pa katamaran ima manju masu i manji gaz od jednotrupca istih dimenzija. Zahvaljujući vitkim, razmaknutim trupovima, hidrodinamički je otpor katamarana malen, pa zato postiže razmjerno velike brzine s obzirom na pogonsku snagu, uz vrlo veliku poprečnu stabilnost. Kao splav ili brodica napravljena od međusobno povezanih drvenih trupaca s pogonom na vesla ili jedra, odavna služi za ribarenje i prijevoz na području Indijskog i Tihog oceana te Brazila. Danas su manji katamarani najčešće brodice s jedrima, namijenjene sportu i rekreaciji. Veći katamarani obično su brzi putnički brodovi i trajekti namijenjeni priobalnomu prijevozu. Posebni se katamarani grade za vojne te druge specijalne namjene.

Katamaran u Hrvatskoj

Među prvim katamaranskim brodovima na hrvatskom dijelu Jadrana bili su Mediteran i Marina I, izgrađeni 1978. u Norveškoj za splitsko turističko poduzeće Union Dalmaciju (poslije Dalmacijaturist), koji su povremeno prevozili turiste, kadšto i putnike na redovitim linijama prema srednjodalmatinskim otocima. Sredinom 1990-ih, hrvatski su prijevoznici na državnim brzobrodskim linijama počeli nabavljati katamaranske brodove za redoviti priobalni prijevoz putnika i vezu s otocima. Riječka → Jadrolinija prvi je takav brod, Olea norveške proizvodnje (1981), nabavila 1994; duljine je 29,1 m, postiže brzinu 26 čv, a prima 218 putnika. I drugi brodovi istoga brodara uglavnom su građeni u Singapuru, Norveškoj i dr., a nabavljeni su rabljeni. Tako su 2001–05. nabavljena četiri istovjetna katamarana (Dubravka, Judita, Karolina, Novalja) izgrađena u Singapuru 1989–90., duljine 41,5 m, brzine 36 čv, a kapaciteta 306 putnika. Godine 2017. Jadrolinija je u svojoj floti imala devet katamarana.







Osim Jadrolinije, na ukupno 14 brzobrodskih državnih linija danas plove splitska Linijska nacionalna plovidba s katamaranima Bišovo (izgrađen u Singapuru 1991), Komiža i Broč (Norveška, 1973–75), Kapetan Luka iz Krila Jesenice s katamaranima Krilo Carbo (Norveška, 2012), Krilo Jet (Francuska, 2002), Krilo (Francuska, 1988) i Krilo Star (Australija, 1999), dubrovački G&VLine s katamaranima Nona Ana (Norveška, 1990), Paula (Japan, 1989), zadarski Miatours s katamaranima Princ Zadra (Norveška, 1989) i Mala sirena (Norveška, 1978).

Jadranskim morem plove i katamarani namijenjeni turističkim izletima. Tako između zapadne istarske obale i Venecije plove katamarani Prince of Venice (u vlasništvu slovenskoga Kompasa, izgrađen 1989. u Australiji) i Adriatic Jet (u vlasništvu dubrovačkog Atlasa, izgrađen 2001. u Francuskoj). Talijansko poduzeće SNAV ljeti održava liniju Ancona–Split katamaranom Croazia Jet, izgrađenim 1996. u Australiji, duljine 83 m, brzine 40 čv, kapaciteta 156 automobila i 650 putnika.

Godine 2012. pulski Tehnomont je prema projektu zagrebačkoga Brodarskog instituta izgradio tehnički napredan katamaran Millennium Diamond za britansku turističku agenciju koja organizira izlete Temzom u Londonu. Katamaran je dug 37 m, širok 14,6 m, te je najveći takav brod na Temzi.