Autor: D. Komes
Objavljeno:
Ažurirano: 16. studenoga 2020

kava, grmolika biljka iz porodice broćeva (Rubiaceae) te napitak dobiven vodenom ekstrakcijom prženih sjemenki (zrna kave). Naziv je dobila prema etiopskoj povijesnoj pokrajini Kafi, u kojoj je prvobitno rasla. Zrna kave (najčešće dva) nalaze se unutar ploda biljke koja raste kao zimzeleni grm ili nisko stablo (porodica Rubiaceae, rod Coffea). Zrnje je u početku zelene, a poslije crvene i modre boje. Dvije glavne komercijalne vrste kave za pripremu napitka su Coffea arabica (Arabika) i Coffea canephora (Robusta). Iz mljevene pržene kave pripremaju se s vrućom vodom različite vrste napitaka: turska kava, filtar-kava, espresso, cappuccino (kava s mliječnom pjenom) i macchiato (kava s mlijekom). Ekstrakti kave ili instant-kave dobivaju se ekstrakcijom iz pržene kave s pomoću vode, koncentriranjem i sušenjem ekstrakta. Kava bez kofeina je dekofeinizirana, a dobiva se iz sirove kave odvajanjem kofeina sredstvima za otapanje i ekstrakciju. Kavovine su surogati, zamjena ili nadomjestci za kavu. To su prženi plodovi i dijelovi jestivih biljaka bogati škrobom i saharidima (pšenica, ječam, raž, ječmeni slad, cikorijino korijenje i dr.), koji prokuhani ili otopljeni u vodi daju napitak što se rabi kao zamjena za kavu ili kao dodatak kavi.

Najveći proizvođači kave u svijetu danas su Brazil, Vijetnam, Kolumbija i Indonezija, a najviše kave konzumiraju stanovnici skandinavskih zemalja.

Kava u Hrvatskoj

U područja nastanjena hrvatskim pučanstvom prva je kava došla s turskim osvajačima, i to na osvojene dijelove Hrvatske i u granična područja s Bosnom, a u sjeverozapadne krajeve preko Beča potkraj XVII. ili početkom XVIII. st. Prva kavana u Zagrebu otvorena je kada i u većini europskih i hrvatskih gradova, a otvorio ju je 1748. zagrebački trgovac Leopold Duhn. Kavu je Duhn nabavljao u Nizozemskoj, jednoj od tadašnjih predvodnica u trgovini kavom. Do kraja XVIII. st. u Hrvatskoj su otvorene mnogobrojne raskošno uređene kavane, koje su do druge polovice XIX. st. postale popularna sastajališta društvene elite. Potrebe kućanstava zadovoljavalo se uglavnom uvozom sirove kave koja se prodavala u rinfuzi, a koja se u kućnim uvjetima ručno pržila na vatri, u malim limenim cilindrima u kojima se kava miješala s pomoću ručke. Zbog razmjerno visoke cijene kave, u hrvatskim se manje imućnim domaćinstvima dugo zadržala konzumacija jeftinijih kavovina.

Reklamni oglas za kavovinu Divku, 1950-ih

Mješavina pržene kave u limenoj ambalaži proizvedena u poduzeću Franck, druga polovica XX. st.

Proizvodnja i industrijska preradba kave i kavovina u Hrvatskoj započela je 1892. kada je u zagrebačkoj Vodovodnoj ulici hrvatska podružnica austrijskog poduzeća Hinko Franck i sinovi (→ Franck) započela izgradnju postrojenja za preradbu cikorije. Od 1900. tvornicu je cikorijom opskrbljivala sušionica u Bjelovaru. Proizvodnja je toliko porasla da ne samo da je zadovoljavala domaće potrebe nego je tvornica proizvode i izvozila. Od 1924. proizvodila se Kneippova kava od ječmenoga slada, a potom i druge kavovine (Ražena kava Perlro, Divka od prženoga korijena cikorije i ječma, Cikorija). Dotadašnju preradbu isključivo kavovine od 1957. dopunila je i preradbom kave. Monopol na prženje i distribuciju kave Franck je držao sve do početka 1990-ih te uvođenja tržišnoga gospodarstva i slobodnog poduzetništva. Ti uvjeti doveli su do ekspanzije u preradbi i proizvodnji kave, a otvorene su i mnoge male pržionice. Njihov broj se tijekom vremena smanjio i profilirao pa su stvorene nove, danas prepoznatljive robne marke hrvatske kave Gloria (od 2009. u vlasništvu Francka), Anamaria (pokrenuta 1991. u Sesvetama) i Arabesca (pokrenuta 1999. u Zagrebu).

Tvornica Hinka Francka sinovi, oko 1930.

Reklamni oglas za Kneippovu sladnu kavu, časopis Ženski list, 1936.

Pogon za proizvodnju i pakiranje Franckove Jubilarne kave 

U Hrvatskoj se najviše piju turska kava i espresso, uz dodatak šećera i mlijeka, a tijekom 2017. svaki je stanovnik konzumirao u prosjeku 3,4 kg kave. Početkom XXI. st. Hrvatska je imala više od 18 000 registriranih ugostiteljskih objekata od kojih je najviše bilo café barova (kafića).

Slobodan uvoz omogućio je poznatim svjetskim prerađivačima kave pristup hrvatskom tržištu (Lavazza, Illy, Hausbrandt, Tchibo, Jacobs, Nescafé), što je dovelo do promjena u navikama potrošača, koji su danas usmjereni na kvalitetne vrste kave, u konzumiraju koje prednjače mlađe populacijske skupine. Trendovi u proizvodnji i konzumaciji kave odnose se na tzv. single origin i specialty proizvode, koje karakterizira visoka kvaliteta i specifično podrijetlo iz pojedinih regija ili s plantaža te koji zadovoljavaju stroge standarde ekološke, društvene i ekonomske održivosti.


Ostali podatci
Što pročitati?

D. Šimunac: Knjiga o kavi. Zagreb, 2004.

Mrežne poveznice

HRT Magazin, 125 godina Francka

kava
Caffea arabica, 1. grančica s listovima i cvjetovima, 2. grančica s listovima i plodovima, 3. plod, 4., 5. presjek ploda, 6. sjemenka

Grmolika biljka iz porodice broćeva (Rubiaceae) te napitak dobiven vodenom ekstrakcijom prženih sjemenki.

Kategorije i područja