leut (levut), najveća tradicijska ribarska brodica ili omanji brod istočnoga Jadrana dug 8 – 15 m i nosivosti 8‒10 t. Namijenjen je profesionalnom ribolovu i prijevozu tereta. Sličan je → gajeti, dulji i punije forme, te manje podvodne vitkosti, radi postizanja veće istisnine i veće nosivosti. Pogodan je za plovidbu otvorenim i uzburkanim morem. Izvorna forma na istočnome Jadranu potječe iz Korčule, a gradio se i u Betini, Zadru i drugdje. Prvi put spominje se u spisima grada Trogira 1617. Bio je opremljen jarbolom s latinskim jedrom, rjeđe i letnim, te četirima velikim veslima. Nakon II. svj. rata gradio se s ugrađenim dizelskim motorom, bez jarbola i vesala. Paluba mu je u nekim izvedbama bila u potpunosti zatvorena, s manjim prekidom u srednjem dijelu, koji se, za slučaj nevremena, mogao zatvarati palubnim poklopcima (bukaportama); bilo je i izvedbi s odvojenim većim palubicama na pramcu i krmi te većim otvorom za smještaj tereta. Na palubici uz bok bili su palubni otvori (purtele) za smještaj veslača i prolaz u potpalublje. Na produžetku zaobljene pramčane statve iznad razine palube bilo je rilo (skakalo; šperun), s kosim rukohvatom (baštun) koji je olakšavao ukrcaj i iskrcaj posade, dugo do 1,2 m. Leut je opsluživalo sedam do osam članova posade, kod velikih profesionalnih ribarica do 15. Tradicijska brodica srodna leutu je → trajta, a danas se grade i luksuzne brodice za krstarenja slična oblika trupa.