Lipa Mill, poduzeće za proizvodnju papirne konfekcije osnovano 1920. u Zagrebu; jedan od vodećih proizvođača papirnih proizvoda u nekadašnjoj Jugoslaviji.

Začetci poduzeća vezani su uz Prvu hrvatsku tvornicu cigaretnoga papira i tuljaka Golub koju su 1907. osnovali Mavro i Žiga Graf u Maksimirskoj ulici u Zagrebu. Iste godine novoosnovanu tvornicu otkupio je poduzetnik Matija Freund. Bio je to temelj njegova koncerna, pa je nakon I. svj. rata preuzeo i Zagrebačku dioničku tvornicu papira, a 1920. utemeljio dioničko društvo Tvornica kuverata i konfekcija papira, koje je od 1921. nastavilo djelovati pod nazivom Lipa Mill, tvornica kuverata i konfekcija papira (nazvano prema listu lipe iz svojega zaštitnoga znaka). U razdoblju između dvaju svjetskih ratova poduzeće je u proizvodnom asortimanu imalo kuverte (proizvodnja kojih je donosila najveće prihode), pisaće blokove, bilježnice, notese, kutije i trgovačke knjige, a zapošljavalo je 130 do 150, uglavnom nekvalificiranih radnica.







Od 1929. do 1941. poduzeće se moderniziralo te izgradilo nova postrojenja, no bez obzira na to u međuraću postotak iskorištenosti kapaciteta tvornice nije nikada prelazio 75%, a vrijednost proizvodnje tijekom 1930-ih čak je i pala zbog jake konkurencije slovenskih proizvođača te sudjelovanja u kartelnom ugovoru.







Potkraj 1930-ih poduzeće je planiralo započeti izvoz u SAD, zbog čega je povećalo udio kvalificiranih radnika (tipografa, knjigoveža, kartonažera, strojobravara i crtača). Većinski vlasnici su uz M. Freunda tada bili i članovi njegove obitelji Pavao, Ladislav i Malvina, koji su držali glavninu dionica i u ostalim glavnim poduzećima zagrebačke industrije papira (Rožankovski i drug, Jela, Hrvatska industrija papira d. d.), a među ostalim dioničarima bili su Pavao Neuberger, Artur Mansch, obitelj Kugli i dr. Židovi, članovi obitelji Freund uklonjeni su nakon uspostave NDH 1941. sa svih upravljačkih funkcija (kao i ostali zaposlenici židovskoga podrijetla u poduzeću) te su im oduzete dionice.

Nakon poslijeratne je nacionalizacije 1946. poduzeće obnovilo proizvodnju kao državna tvornica pod nazivom Lipa Mill, tvornica kuverata. Nakon što su mu priključena manja poduzeća i obrtničke radionice koje su se bavile proizvodnjom papirne konfekcije, postalo je jedno od najvećih poduzeća za preradbu papira u tadašnjoj državi. U razdoblju 1946–50. proširilo je asortiman proizvodnje uredskim i školskim priborom. Godine 1950. oko 2000 zaposlenih proizvelo je oko 2650 t različite papirne konfekcije. Tijekom 1950-ih izgrađeno je još 5000 m² poslovnoga i proizvodnog prostora u Maksimirskoj ulici, a 1959. s radom je započelo postrojenje za proizvodnju zidnih tapeta, prvo u ovome dijelu Europe. Godine 1974. izgrađeno je skladište veličine 3000 m² na Žitnjaku, te nabavljen veći broj novih strojeva za proizvodnju kuverata. U razdoblju 1975–83. poduzeće se reorganiziralo u skladu sa samoupravnim zakonima. Nastavilo je modernizirati proizvodnju, pri čemu se ističe nabava automatskih linija za proizvodnju bilježnica i zidnih tapeta. Godine 1983. obujam proizvodnje iznosio je 10 230 t, uz 580 zaposlenih radnika. Nakon 1984. poduzeće je tehnički i tehnološki počelo stagnirati, smanjujući obujam proizvodnje, tržište i broj zaposlenih.

Od 1993. Lipa Mill je nastavio poslovati kao dioničko društvo, a 1994. prešao je u većinsko vlasništvo dioničkoga društva Heruc iz Zagreba. U razdoblju 1994–2000. učinjeni su pomaci u modernizaciji proizvodnje, osobito registratora, trgovačkih knjiga i kuverata. Godine 1999. proizvodni i skladišni dio preseljen je iz Maksimirske ulice u novoizgrađene i adaptirane objekte u Ivekovićevoj ulici u Donjim Sveticama. Poduzeće je 2001. proizvelo 1156 t kuverata, 1280 t proizvoda kartonaže, 2270 t školskih proizvoda i 150 t zidnih tapeta. Godine 2002. zapošljavalo je 233 radnika.

Poduzeće je 2008. prestalo djelovati u dosadašnjem obliku te je rasprodalo svoju imovinu. Njegov je sljednik poduzeće Lipa Mill Kuverta d. o. o. u stranome vlasništvu, koje je nastavilo proizvodnju papirnoga uredskog materijala. Godine 2019. imalo je 39 zaposlenika. Robnu marku Lipa Mill Škola otkupilo je poduzeće Mar-mar koje ju je nastavilo koristiti za svoju liniju školskih proizvoda.