Luka Ploče d. d., lučko poduzeće osnovano 1945. sa sjedištem u Pločama. Isprva je bilo državno, odn. društveno poduzeće, a od 2003. posluje kao dioničko društvo.







Kao luka univerzalne namjene služi za prekrcaj svih vrsta tereta, a raspolaže i kapacitetima za prihvat putničkih plovila, onih u lokalnome prometu s poluotokom Pelješcem te u međunarodnome prometu, posebice s Italijom. Zbog položaja u središnjem dijelu Jadrana, između Splita i Dubrovnika, jedna je od glavnih strateških hrvatskih luka. Povezana je sa zaleđem u BiH, sa sjeveroistočnom Hrvatskom te sa srednjom Europom željezničkom prugom te cestovnim prometnicama.

U pisanim se izvorima prvi put spominje 1387. kao »luka Ploče pri ušću Neretve«. Iako su mletačke i austrijske vlasti, zbog golemih gospodarskih mogućnosti zaleđa, već u XVIII. i XIX. st. planirale izgradnju luke u Pločama, snimanja terena i prva mjerenja izvedeni su tek 1922. Jedan od ključnih razloga njezine gradnje bio je i taj što stara luka u Metkoviću na Neretvi (→ luka), koja je između dvaju svjetskih ratova bila jedna od najvažnijih izvoznih luka na istočnoj obali Jadrana, nije više bila u mogućnosti zadovoljiti sve potrebe prijevoza.

Projekt za izgradnju lučke operativne obale u Pločama (tada pod nazivom Aleksandrovo) i željezničke pruge do Metkovića izrađen je 1936. Uskotračna pruga duljine 22 km izgrađena je 1938–42., dok je izgradnju luke, započetu 1939., prekinuo II. svj. rat. Zaposjevši luku, talijanske su vlasti, uvidjevši njezinu stratešku i prometnu važnost, nastavile radove; izgradile su manju operativnu obalu na istočnome kraju ulaznoga kanala kako bi omogućile pristup svojim brodovima koji su izvozili hercegovački boksit i bosansko drvo. Poslije kapitulacije Italije luku su zaposjeli Nijemci, koji su pri povlačenju razorili sve što je do tada bilo izgrađeno.

Nakon rata započela je obnova porušenih lučkih kapaciteta i željezničke pruge te izgradnja naselja uz luku. U luku su već potkraj 1945. počeli uplovljavati brodovi koji su prevozili uvezene živežne namirnice, a ubrzo potom i prvi veliki brodovi iz Sovjetskoga Saveza i Brazila s ugljenom potrebnim za rad željezare u Zenici. Godine 1946. u luku su uplovila 1564 broda; ukupan robni promet iznosio je 121 941 tonu, a putnički 48 373 putnika. Ploče su bile preimenovane u Kardeljevo 1950–54., te ponovno 1980–90. Do 1951. preko luke su se uvozili žito i ugljen, a izvozili drvo i boksit. Poslije se postupno povećavao promet proizvoda crne metalurgije, kemijskih proizvoda, ruda te proizvoda drvne i tekstilne industrije.

Luka i naselje ubrzano su napredovali nakon izgradnje Jadranske magistrale i ceste Mostar–Ploče (1965), te željezničke pruge normalne širine kolosijeka Sarajevo–Mostar–Ploče (1966). Promet je 1965. iznosio 1 milijun tona tereta, a 1977. čak 2,9 milijuna tona, zbog čega se javila potreba za modernizacijom lučkih kapaciteta. Ubrzo je slijedila intenzivna izgradnja lučke obale, skladišta, terminala i silosa te nabava dizalica i ostale lučke mehanizacije. Sastavni dio Luke Ploče postala je 1981. Luka Metković, specijalizirana za prekrcaj cementa, troske te granuliranoga kamena. Rekordan promet luka je ostvarila 1988., kada je ondje pretovareno više od 4,5 milijuna tona raznih tereta.

Intenzitet lučkih djelatnosti znatno je smanjen  zbog ratnih događanja u Hrvatskoj i BiH (1991–95), te prekida željezničkih i cestovnih komunikacija između luke i unutrašnjosti. Završetkom rata te osnivanjem Lučke uprave Ploče (1997) kao vlasnika lučkoga područja i infrastrukture, započela je obnova i povećanje lučkih kapaciteta. Godine 1999. puštena je u promet prva kontejnerska linija koja je pločansku luku povezala s važnim kontejnerskim lukama na Sredozemlju (Malta te talijanski Taranto i Gioia Tauro).







Najveći promet robe u povijesti luka je zabilježila 2008. s pretovarom od 5,1 milijuna tona tereta, dok je 2015. u luci pretovareno 2,8 milijuna tona tereta. Terminali (za generalne, rasute, sipke i tekuće terete, za drvo, glinicu i petrolkoks te kontejnere) raspoređeni su na sedam operativnih obala, a željezničkim kolosijecima izravno su povezani s gravitirajućim zaleđem. Po prometu tereta Luka Ploče je na drugome mjestu u Hrvatskoj, iza Luke Rijeka. Zahvaljujući znatnim investicijama u lučku infrastrukturu i ambicioznim planovima, očekuje se daljnji rast prometnog značenja Luke Ploče.