Geoprojekt, poduzeće za pružanje usluga iz područja geodezije, prostornog uređenja, projektiranja i građevinskoga nadzora sa sjedištem u Splitu. Osnovano je 1955. kao prva geodetska organizacija za primijenjenu geodeziju sa samoupravnim načelima u SFRJ pod imenom Geoservis. Osim pružanjem usluga iz geodetske djelatnosti, bavilo se i izradbom projektne dokumentacije, pa se 1965. registriralo za obavljanje geodetskih poslova, građevinsko projektiranje i nadzor te je naziv poduzeća promijenjen u Geoprojekt. Znatan prilog razvoju poduzeća dali su Mira Dešković (1917–95) i Boris Kožuh (1913–79) koji je bio i prvi direktor. Potkraj 1960-ih su Geoprojekt činili odjel uprave i zajedničkih službi, geodetski te projektni odjel, a zapošljavao je oko 70 radnika. Godine 1972. uvedeno je radničko samoupravljanje i osnovan Radnički savjet, a 1978. poduzeće je registrirano kao društveno poduzeće. Osnivač je bila Općina Split.







Geoprojekt se bavio izradbom geodetskih planova, parcelacijskih elaborata, projektne dokumentacije, iskolčivanjem i građevinskim nadzorom izvođenja građevina te izradbom elaborata za evidentiranje novih građevina u katastarskim i zemljišnim knjigama. Bavio se također inženjerskom geodezijom koja se primjenjuje pri izgradnji i opremanju proizvodnih hala, montaži strojarske opreme, rekonstrukcijama i remontima proizvodnih pogona te izradbi atesta o ispravnosti izgradnje. Na navozima brodogradilišta stručnjaci Geoprojekta pružali su usluge pri centriranju brodova, montaži brodskih sekcija, centriranju osovinskih vodova te kontroli kranskih tračnica i dizalica. Posebice važni bili su radovi u brodogradilištima, osobito pri spajanju brodova u moru koji su se obavljali za brodogradilište → Uljanik (sv. 1) u Puli, što je omogućilo gradnju i najvećih brodova na kratkim navozima, zatim sustavna primjena terestričke fotogrametrije na površinskim kopovima u rudarstvu i cjelokupna registracija podzemnih instalacija za Split, Solin i Kaštela.

Tijekom vremena djelatnost se razvijala i širila pa se započelo s građevinskim projektiranjem, a utemeljene su i posebne projektantske skupine. Arhitektonska se skupina bavila projektiranjem manjih građevina, ona za prometnice projektiranjem izvangradskih cesta i gradskih ulica, a skupina za hidrotehniku projektiranjem građevina komunalne infrastrukture (vodovoda, kanalizacije, reguliranja bujica i sl.). Od 1978. do 1988. Geoprojekt je intenzivno radio na izradbi idejnih, glavnih i izvedbenih projekata vodovoda, kanalizacije, regulacije vodotoka, izvangradskih cesta raznih kategorija, gradskih ulica, zatim uređenja terena gradskih stambenih i tvorničkih zona s infrastrukturom, rekonstrukcijom gradskih raskrižja i opasnih točaka na državnim cestama, a pristupilo se i projektiranju pješačkih i cestovnih mostova. Spomenuti projekti izvodili su se uglavnom na prostoru Dalmacije, od Zadra do Dubrovnika, uključujući i otoke. Geoprojekt je, osim uobičajene projektantske djelatnosti, 1984−86. u suradnji s nekoliko splitskih projektnih biroa radio na izradbi dokumentacije za projekte u Iraku (prometnice i uređenje terena tvorničkih i vojnih kompleksa) te za projekt u Alžiru (prometnice i uređenje terena stambenih kompleksa). U razdoblju 1986−89. uključio se i u izradbu dijelova provedbenih urbanističkih planova (PUP), manjih stambenih zona na području grada Splita i okolnih obalnih područja.

Godine 1992. obavljena je pretvorba i privatizacija te je poduzeće restrukturiranjem postalo dioničko društvo. Vlasnik poduzeća 1996. postalo je poduzeće Bumes iz Splita. Od 2000. stabilnost poduzeću osigurao je sve veći zamah investicija. Zapaženiji projekti iz područja inženjerske geodezije bili su iskolčenje i elaborati iskolčenja za više od 600 km prometnica, opažanje eksploatacijskoga polja u kamenolomu Križice, praćenje pomaka obalne konstrukcije u luci u Pločama, Integralni projekt zaštite Kaštelanskoga zaljeva, tvornica poduzeća Cemex Hrvatska, i dr. U postupku podjele društva Bumes, vlasnik Geoprojekta postalo je novoosnovano poduzeće Aequitas iz Splita (2005). Poduzeće je u 2023. imalo 40-ak zaposlenih.